Hemofilija je nasljedni poremećaj zgrušavanja krvi (nedostatak jedne bjelančevine u sustavu koagulacije, tzv. antihemofilični faktor) zbog kojega dolazi do pretjerano obilnih i dugotrajnih krvarenja u slučaju ozljede.
Ovu nasljednu bolest prenose žene, ali od nje obolijevaju samo dječaci (jedno od 5000 novorođenčadi). Hemofilija se može pojaviti iako u obitelji nije ranije zabilježena (u 25 do 30 posto slučajeva). U djece koja boluju od hemofilije padovi dovode do krvarenja, modrica i ekhimoza (nakupina krvi ispod kože) koji su preveliki s obzirom na jačinu udarca.
Učenje hodanja pruža brojne prilike za ozljede takve vrste; krvarenje u zglobove može dovesti do slabe pokretljivosti. Čim se posumnja na hemofiliju treba obvezno otići liječniku bez oklijevanja.
Blaži oblik hemofilije može se otkriti slučajno, prilikom kirurškoga zahvata ili izrade koagulograma (tom se pretragom ispituje sposobnost zgrušavanja krvi).
U krvi djeteta koje boluje od hemofilije nedostaju bjelančevine potrebne za zgrušavanje koje se zovu faktor VIII ili IX. Hemofilija A (nedostatak faktora VIII) mnogo je češća od hemofilije B (nedostatak faktora IX). Bolest može biti teška, umjerena ili blaga.
Liječenje se u osnovi sastoji u ponavljanim infuzijama koncentriranih krvnih bjelančevina (faktora VIII ili IX). Koncentrirani faktori dobivaju se od davatelja krvi. Genetskim inženjeringom danas se mogu dobiti i biosintezom čime se izbjegava opasnost od prijenosa virusa hepatitisa B, C, ili HIV.
Pomoć u nuždi. U slučaju neuobičajenoga krvarenja (hemoragije) pritisnite prstom ispod ili iznad mjesta iz kojega krvari i pozovite odmah liječnika.
