Alergija je pretjerana reakcija kakve osobe kada dođe u doticaj s određenim tvarima (alergenima), koje u većine drugih ljudi ne uzrokuju nikakve smetnje. Najčešći alergeni su kućna prašina, pelud, perje i životinjske dlake, neke kreme i određena hrana. Alergijska reakcija se očituje akutnim ili kroničnim promjenama na koži, plućima ili u crijevima.
Alergija je sklonost organizma, katkada nasljedna, da pretjerano reagira na antigen. Tada govorimo o atopiji. Nastaje zbog prekomjerna stvaranja imunoglobulina (protutijela) klase E (IgE) koji oslobađaju tvari koje dovode do kožnih reakcija (koprivnjače, egzema), dišnih tegoba (astma, alergijski rinitis) ili probavnih smetnji (proljev, nepodnošenje određene hrane). Ovakve pojave se često mogu naći u istoj porodici, iako način nasljeđivanja nije poznat.
Alergijske se reakcije često javljaju u okolnostima koje bolesnik brzo nauči prepoznavati (vlažna kuća, određena godišnja doba). Najvažnije je smanjiti mogućnost doticaja s mogućim alergenima (prašinom, cvijećem, pokrivačima od vune, jastucima od perja). Nažalost, svakodnevni problemi katkada onemogućavaju primjenu mjera predostrožnosti. Osim tih mjera, simptomi se mogu ublažiti i antihistaminicima ili lijekovima na bazi kortizona. Može se pokušati i desenzibilizacija injekcijama alergena u velikom razrjeđenju i postupno sve većim dozama, ali je takvo liječenje dugotrajno i nepouzdano.
Alergije na hranu. Najčešće izazivaju proljev, boli u trbuhu, povraćanje ili koprivnjaču. Ove alergije se najteže dijagnosticiraju, jer se simptomi ne pojavljuju odmah nakon uzimanja hrane. Zbog toga se kravlje mlijeko, bjelanjak jajeta, riba, meso, žitarice (sadrže gluten), prženi kikiriki, agrumi i školjke moraju postupno davati djetetu.
Alergija na kravlje mlijeko je obično prolazna: liječnik će vam propisati posebno dijetno mlijeko za prvu godinu života, i posavjetovati vas. Nepodnošenje glutena je, naprotiv, često trajno. Alergija na ribe i rakove može izazvati Quinckeov edem, katkada udružen s koprivnjačom. Lice i grlo nateknu, i prijeti opasnost opstrukcije dišnih puteva. S druge strane, dodaci hrani (konzervansi, boje, emulgatori) također često mogu izazvati alergije u maloga djeteta. Jedini učinkovit način liječenja alergije na hranu jest izbjegavanje one hrane koja ju izaziva.
Kožne alergije. Očituju se urtikama, edemom kože ili crvenilom (eritem), koje se javlja nakon uporabe kakve kreme, uzimanja lijeka ili određene hrane. Valja izbjegavati korištenje takvih proizvoda. Vaš će vam liječnik propisati antihistaminike kako bi suzbio alergijsku reakciju.
Respiratorne alergije. Izazivaju hunjavicu na nepokošenu travu ili sijeno, spazmodični kašalj, kronični sinusitis, ili astmu. Najčešći su alergeni pelud, perje i životinjska dlaka, kućna prašina, grinje, mikrobi, plijesni... Pokušajte spriječiti dijete da dođe u dodir s alergenima kako biste ublažili moguću reakciju, ali znajte da je preosjetljivost na njih trajna.
