Majčino mlijeko je najbolja hrana za sve bebe. Zbog svog sastava i toga što je prirodno, a sadrži i antitijela niti jedna formula ga ne može u potpunosti zamijeniti. Osim toga čin dojenja predstavlja i povezanost majke s bebom koja je jako važna za razvoj bebe.
Preporuka svih relevantnih stručnjaka i znanstvenika je da se isključivo doji do 6. mjeseca starosti bebe, a zatim se postepeno uvodi nadohrana. Do kada beba treba dojiti ovisi o mnogo različitih čimbenika. Naravno, majčino mlijeko se i dalje preporučuje, ali se dojenče treba početi navikavati i na druge različite okuse i strukture namirnica. Nadohrana se treba uvoditi postepeno prema preporukama, a dojenje još uvijek može biti glavni izvor mlijeka za bebe.
Kaže se da se može dojiti dok god majka i dijete osjećaju potrebu za time. Od jedne godine starosti djeteta na dalje, dojenje sigurno nije osnovna niti jedina hrana, ali ako to paše mami i djetetu, ako je to ritual, navika, maženje, zaista nema potrebe da se naprasno prekine. Dapače, duže dojenje može imati i pozitivni utjecaj ne samo na fizički razvoj već i na mentalno zdravlje.
Prva dnevna separacija djeteta od majke
U jaslice se kreće u dobi od godine dana starosti. Postoje i neke jaslice koje primaju bebe od 6 mjeseci, ali je to vrlo rijetko kod nas. Jaslice, prvi ulazak u dječji kolektiv je vrlo velika prekretnica u životu djeteta i njegovih roditelja. Kao prvo, to je prva dnevna separacija djeteta od majke. Zbog toga je uveden period prilagođavanja djeteta, koji, postepeno sve dužim boravkom djeteta u vrtiću, omogućava da to razdoblje prođe uz što manje stresa.
Neka se djeca prilagode brzo i bez velikih problema dok je kod neke druge djece to razdoblje prilično traumatično. Djeca plaču, teško se odvajaju od majke ili roditelja koji ga dovede u vrtić, odbijaju jesti i piti u vrtiću i ne žele se igrati sa vršnjacima. Kod zdrave i male djece taj period ipak prođe, ponekad prije, ponekad kasnije, ali treba puno strpljenja i razumijevanja. S djetetom treba puno pričati, pokušati mu, na njemu pristupačan način, objasniti da ga roditelji nisu napustili, da će doći po njega.
Određena frustracija i stres pri separaciji od roditelja, odlaska u nepoznatu sredinu s nepoznatim tetama i nekom novom djecom, posve je prirodna i fiziološka reakcija svakog djeteta. Do sada su djeca bila u sigurnosti svog doma, svoje sobice, sa svojim igračkama,roditeljima i bakama koje su ih mazile i pazile, a sada...
Novi prostor, nove odrasle osobe, tete i to odmah dvije po grupici jasličke djece, puno novih prijatelja, nove igračke. Sve je to novo i nepoznato i ponekad, za tako malo dijete, pomalo zastrašujuće. Tako da je period prilagodbe nužan da dijete postepeno uz majku, pa i bez majke sve duže i duže ostane u jaslicama te da ta promjena bude što bezbolnija.
Dijete u dobi od jedne godine nema pojam o vremenu i ne može shvatiti da ga roditelji nisu napustili i kada će ponovo doći po njega. E, sad, da li je u tako stresnom periodu za dijete još i prestanak dojenja nužan?
Nije nužno prestati dojiti!
Polazak djeteta u jaslice ni u kom slučaju nije trenutak kada je nužno prestati dojiti. Kako je i prije rečeno, dojiti se može i nakon dojenačkog perioda ako to mami i djetetu odgovora. Naravno, majčino mlijeko u toj dobi ne može biti za dijete osnovni i jedini izvor nutrijenata. Dijete se treba naučiti jesti raznoliku hranu, pomalo jesti samostalno, služiti se sa žlicom. To je dobra priprema za jaslice. Također nikako ne bi trebalo promijeniti uobičajenu rutinu života kod kuće, da dijete osjeti da se ustvari nije puno toga promijenilo, osim da mama odlazi na posao, da dijete mora u jaslice. ali da će mama svaki dan doći po njega i odvesti ga u sigurnost njegovog/njenog doma. Važna je informacija da majke koje doje mogu dobiti od poslodavca i stanku za dojenje, pa se u dogovoru s poslodavcem može organizirati i njeno radno vrijeme.
Kada bi sada još i dojenje bilo prekinuto, sigurno da bi dijete bilo zbunjeno, tužno i dodatno u stresu. S druge strane nema zapreke da mama ujutro kada se probude nadoji dijete te također nakon povratka kući ili prije spavanja ponovo podoji dijete, naravno ako to djetetu i majci još uvijek odgovara. Ako majka više ne doji, kada dođe po dijete u vrtić, svoju će ljubav sigurno iskazati na mnogo drugih za dijete prihvatljivih načina. Npr. nakon povratka kući zajedno će se poigrati ili početi pripravljati obrok za obitelj ili se spremiti za kupanje prije spavanja.
Mnoge mame pokušavaju prestati dojiti prije polaska u jaslice jer smatraju da to neće više biti moguće. No, uz dobru organizaciju može se sve uspješno posložiti. Ako majka ima dosta mlijeka, a dijete još želi dojiti nema potrebe prekinuti dojenje. Još jedna moguća prednost dojenja pri polasku djece u jaslice je i moguća prevencije infekcija u djece jasličke dobi. Tome su dva osnovna uzroka.
Majčino mlijeko je dobra preventiva od teških zaraznih bolesti dječje dobi
Kao prvo dijete je krenulo u kolektiv gdje se nalaze mnoga djeca od kojih nisu sva nikada apsolutno zdrava. Mnogima procuri nosić, kašljucaju, šmrču. Do sad je dijete bilo u gotovo "sterilnim“ uvjetima svoga doma i u kontaktu jedino s roditeljima i užom obitelji, te eventualno prijateljima i to uglavnom zdravim osobama. Sada je situacija potpuno drugačija. Djeca u dobi od godine dana, nisu samostalna. Mnoga još ne hodaju, imaju dude varalice, pelene, ne znaju si sama obrisati nosiće. Predmete istražuju stavljajući ih u usta te je mogućnost prijenosa infekcija koje se šire kontaktom i kapljičnim putem neizostavna.
Uz to je važno naglasiti da dijete od godinu dana nema razvijen imunitet, te su sve bolesti koje se događaju u toj dobi, a najčešće su respiratorne i dijarealne, praćene i visokom temperaturom i općim narušenim stanjem djeteta. Pošto se radi o kolektivu, infekcije se često ponavljaju te je zato važno da dijete bude što otpornije.
Majčino mlijeko koje ima imunogena svojstva dobra je preventiva od težih oblika zaraznih bolesti dječje dobi. Osim toga, kada je dijete bolesno, slabo jede i pije pa je stavljanje na prsa dobar način prevencije dehidracije. Također, bolesno dijete je cendravo, tužno, nezadovoljno, te mu stavljanje na prsa predstavlja tješenje, zaštitu i sigurnost.
Preporučuje se pratiti potrebe svog djeteta
Dakle, preporuka je da se isključivo doji do 6 mjeseci starosti djeteta. Tada se uvodi nadohrana jer je dojenče u toj dobi zrelo za uzimanje različite hrane, naravno, primjerene dobi dojenčeta. Poneka dojenčad u dobi do godine dana sama prestaju dojiti, a neka doje i dalje, što ovisi o navikama, povezanosti s mamom, potrebama djeteta, koje se ni u kom slučaju ne trebaju naprasno prekinuti.
Kako je polazak u jaslice vrlo vulnerabilan period za dijete, ali i za mamu i tatu, preporučuje se ostaviti sve uobičajene obrasce dnevnog ritma te dalje pratiti potrebe djeteta. Prilagodba će biti kraća i dijete će biti u manjem stresu. Dijete se uvijek može podojiti prije i poslije vrtića. Dojenje može prevenirati teže oblike zaraznih bolesti dječje dobi koje su neizbježne u dječjim kolektivima. Naravno i djeca koja su dojena mogu biti bolesna ali bi infekcije trebale trajati kraće, biti rjeđe i manje se komplicirati.
Uz to, postoji i praktična strana da majka može organizirati dojenje u dogovoru s poslodavcem tako da ostvari stanku za dojenje.
Dakle, mame, ako dojite još uvijek prije polaska djeteta u jaslice možete to mirno nastaviti i u vrijeme prilagodbe djeteta na jaslice, ali i dalje ako to odgovara vama i vašem djetetu. Mame, ako više ne dojite, za vas i vaše dijete postoje niz drugih momenata da što lakše prebrodite period polaska u jaslice, separaciju i stres. Ljubav, razumijevanje i strpljenje će vam pomoći da vi i vaše dijete odradite odlazak u vrtić. I na kraju, niste jedini, svi prolaze taj period u životu, vaša beba je već velika i kreće u jaslice.
Tekst je napisala prim.mr.sc. Giovana Armano, dr. med, specijalista pedijatar.
Pelene-gaćice Pampers Pants pravi su saveznik svih roditelja čija djeca kreću u jaslice. Pampers je uvijek tu u svim izazovnim trenucima za mame i njihove mališane. Saznajte više o Pampers pelenama - gaćicama!