Slučaj dječaka iz Osijeka alarmirao je javnost i podsjetiio na opasnost koju nosi davanje orašastih plodova najmlađima.
Mnogi roditelji znaju koliko treba biti oprezan kada se određenim namirnicama, poput kikirikija, kokica, badema ili grožđa hrane bebe i mala djeca. Primjerice grožđe vrlo lako može skliznuti u stražnji dio grla te tako uzrokovati gušenje u male djece. Ipak, vodeći uzrok gušenja u djece su orašasti plodovi, posebice kikiriki. U KBC-u Split u 10 godina primljeno je 62 djece zbog sumnje da su udahnuli strano tijelo, a u 37.5 posto slučajeva krivac je bio kikiriki. Do udisanja stranog tijela kod djece dolazi zbog karakteristične anatomije i nerazvijenosti svih struktura vrata.
Koliko udah orašastih plodova može biti opasan ako nema brze i pravilne medicinske intervencije pokazao je i slučaj iz KBC-a Osijek, gdje je doveden 14-godišnjak koji je udahnuo kikiriki. U bolnicu je nakon poziva žurno stigao dr.sc. Matej Šapina, dr. med. spec. pedijatar, zamjenik predstojnika Klinike za pedijatriju i voditelj pedijatrijskog covid stacionara u KBC-u Osijek.
"Dolazi pacijent, visoka sumnja na aspiraciju stranog tijela. Jeo je kikiriki i slučajno udahnuo. Blijed je, otežano diše, ne čuje se desno na plućima. Stižem kroz desetak minuta, priprema se sala", prisjetio se liječnik Šapina pa pojasnio kako je uz svoj tim spasio mladog Osječanina.
"Dogovorimo da ćemo elegantno to odraditi: idemo preko laringealne maske, prvo s najtanjim fleksibilnim bronhoskopom inspekciju dišnih puteva, a onda, ako što ima prebacujemo na drugi, a ako ne ide, idemo s rigidnim. Uđeš, vidiš glasnice, ulaziš u dušnik, i očekivano, u desnom intermedijarnom ogroman komad blokira. Zamijeniš ga, prebaciš se na veći fleksibilni videobronhoskop. Približiš stranom tijelu, otvoriš kliješta, i izvučeš ga van, sa svime što imaš", napisao je na Facebooku.
Dr. Šapina i njegov tim uspješno su, u samo deset minuta, spriječili daljnje komplikacije te spasili dijete. "Uz vrhunski tim liječnika, anesteziologa i otorinca uspjeli smo ovaj put bez intubacije i upotrebe respiratora izvući strano tijelo. Ovaj put bio je to jedan centimetar dug kikiriki koji je, srećom, izvučen na vrijeme. Pacijent je drugo jutro već pušten iz bolnice. Moram naglasiti da bi ta veličina kikirikija vjerojatno bila smrtonosna za dijete manje od godine. U ovom slučaju da nismo izveli hitnu bronhoskopsku intervenciju moguće je da bi došlo do ozbiljnih komplikacija", pojašnjava dr. Šapina.
Ovakve situacije nažalost nisu rijetkost
"I ovo je jedna od tih priča o tome kako spasiti život djetetu koje je moglo umrijeti gušeći se stranim tijelom. Sretan završetak. U tišini. U 10 minuta. Bez imalo stresa, nervoze, napetosti i komplikacija. S vrhunskim timom KBC-a Osijek izvađen kikiriki od 1 cm fleksibilnim bronhoskopom", dodao je.
Kikiriki veličine jednog centimetra vjerojatno bi bio smrtonosan za dijete mlađe od godine dana. No, kikiriki nije jedina opasna namirnica za djecu. Naime liječnici često spašavaju pacijente i nakon što nehotice udahnu komade druge hrane, pa čak i sitne dijelove igračaka, papiriće ili druge sitne predmete.
"Ako se ne reagira na vrijeme, može doći do vrlo brze smrti, atelektaza, nekroza, upale pluća, sepse, pneumotoraksa i brojnih drugih komplikacija. Naime, gušenje hranom ili kakvim drugim predmetima ima nekoliko faza i pacijent najprije počne kašljati, no moguće je da se strano tijelo zadrži u plućima", pojašnjava dr. Šapina za Portalzdravlje.hr.
Prema dr. Šapini, kod starije djece i odraslih savjetuje se napraviti Heimlichov zahvat. Ako je u pitanju malo dijete odnosno dojenče treba ga uzeti na dlan, nagnuti prema naprijed s glavom prema dolje i udariti pet puta snažno dlanom između lopatica. I ako oba slučaja uspiju, ipak se treba javiti u bolnicu da se provjeri jesu li fragmenti hrane ili predmeta ostali u tijelu.
Za vrijeme jela treba se koncentrirati na upotrebu hrane. Ako je u pitanju malo dijete, valja biti pod nadzorom. A orašasti plodovi se ne preporučuju kod najmanje djece. Nažalost, dogodi se da su djeca manje dobi i da nehotice udahnu hranu ili kakav sitan predmet u tren oka, upozorava dr. Šapina, rekavši da je ne tako davno kupljen aparat za bronhoskopiju u posljednje vrijeme dosta u uporabi.
