Od samog rođenja djecu se dariva te ih se od najranije dobi uči da i sami darivaju druge. Nekada su blagdanski darovi bili plodovi iz prirode, a ponekad su ih ljudi sami izrađivali - suhi sir, vino, rakiju, peciva i kolače, mesne prerađevine, pletenu obuću i odjeću, drvene igračke. Od polovine stoljeća uvodi se darivanje djece slatkišima te različitim dostupnim igračkama - lutkama ili autićima - ovisno o vremenu kada su se počele proizvoditi. Danas nije neobično dijete darivati i novcem.

Prvim darovima djeca su bila darivana već na Svetu Barbaru, 4. prosinca. U okolici Zagreba darivani je bio zvan položajek, a ljudi koji su zajedno odlazili u jutarnje čestitanje zvali su se barbaraši i čestitari. Čestitare bi domaćini nagradili jabukom, orasima, a ponekad i novcem.

Sv. Nikola - omiljeni svetac djece

Sveti Nikola jedan je od omiljenih blagdana među djecom. Slavi se 6. prosinca i najavljuje zimsko razdoblje tijekom kojeg slijede i drugi blagdani prepuni darivanja. Sveti Nikola pomagao je siromašnima, a smatra ga se i zaštitnikom djece i pomoraca.

Danas se na ovaj blagdan djeci tradicionalno ostavljaju pokloni u čizmici. Ovaj običaj potječe iz priče o siromašnoj djeci koja su živjela u selu u blizini Nikoline kuće. Djeca nisu imala nikakve igračke i posjedovala su samo po jedan par čizmica za koje su se oprezno brinula. Na Nikolin imendan ulaštili bi ih i stavila na prozor, a Nikola bi navečer u svaku čizmicu stavio drvenu igračku koju je sam izradio. Kasnije se razbolio i nije više prolazio kroz selo pa su majke djece odlučile same djeci ostaviti po sitnicu u čizmici - jabuku ili orahe, onoliko koliko su mogle. Tako se razvio običaj koji traje i danas.

U nekim dijelovima svijeta, pa i u Hrvatskoj, preuzet je i običaj s Krampusom. Kako sv. Nikola daruje dobru djecu, Krampus zločestoj djeci ostavlja šibu u čizmici.

Foto: Guliver

Sveta Lucija – navjestiteljica Božića

Sveta Lucija od Sirakuze kršćanska je mučenica i zaštitnica duhovno i tjelesno slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Zbog pomaganja siromašnima, prijavili su ju da je kršćanka i zbog toga je prošla mučeništvo. Spomendan svete Lucije slavi se 13. prosinca, a tog se dana tradicijski sije božićna pšenica. 

Oko 1700. godine počeo se obilježavati blagdan svete Lucije, i to tako da su se djeca oblačila u bijelo i išla od kuće do kuće pjevajući pjesme, a zauzvrat bi dobila hranu ili piće. U Slavoniji, Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na sv. Nikolu, nego na Svetu Luciju. U čarapama, papučama ili ispod jastuka djeca bi pronalazila slatkiše i suho voće.

Osim toga, običaj je da mlade djevojke 13. prosinca na papiriće ispišu 12 muških imena. Svaku večer papiriće stave u ruke i tresu dok jedan ne ispadne te se on zapali. Na Badnjak se otvara posljednji papirić i ime na njemu ime je budućeg supruga djevojke.

Foto: Wikimedia Commons

Božić - djecu dariva mali Isus ili Djed Božićnjak?

Korijeni darivanja u božićno doba sežu do starog Rima. Tada su se darivale borove grančice iz šume, a tek kasnije slatkiši, bakreni i zlatni novčići te ostale sitnice. Darivalo se s namjerom da godina koja slijedi bude obilna i bogata poput njezina prvog dana.

Kod nas je darivanje nekada bilo ljubljenje u obraze i držanje ruke na ramenu, zvano mirbožanje ili božićanje. Djecu je za Božić darivao mali Isus, a ne Djed Božićnjak, a mladići i djevojke međusobno su razmjenjivali crvene jabuke božićnice. Danas je Božić blagdan za koji se najviše daruje, a rijetki uopće znaju da je nekoć darivao mali Isus, a ne Djed Božićnjak.

Foto: Guliver

Ne zaboravite da se vrijednost dara ne mjeri novcem i da darovi vrijede onoliko koliko smo u njih uložili sebe te onoliko koliko znače osobi koja ih je primila. Djecu naučite da je prava vrijednost blagdana zajednički provedeno obiteljsko vrijeme te da se ne dariva iz obaveze, već osobne potrebe i želje.