Dijete koje je u velikoj mjeri izloženo virtualnom svijetu s ekrana ima manje vremena za igru, vježbanje i interakciju s prijateljima i obitelji u stvarnom životu, a to može značajno utjecati na cjelokupni razvoj djeteta.
Prve dvije godine života djeteta smatraju se najvažnijima za razvoj mozga. Danas su djeca gotovo od rođenja izložena ekranima i poticajima s ekrana koji im stimuliraju i podražuju mozak, ali ga ne razvijaju. Iako tehnologija može biti od pomoći i koristi djetetu, kad se radi o prvim godinama života, preporuka Američkog udruženja pedijatara (AAP) za djecu do dvije godine je jasna - u tom razdoblju dijete ne bi trebalo biti izloženo ekranima, dok se kasnije preporučuje gledanje televizije i korištenje računala od sat do dva dnevno.
Tjelesni, bihevioralni, emocionalni i kognitivni razvoj događa se jako brzo kod male djece, posebno u prve tri godine. Djeca uče iz svoje okoline promatrajući aktivnosti odraslih, pogotovo roditelja. Tehnologija je prisutna u našim životima i moramo je prihvatiti, ali ravnoteža je ključna. Najvažnije je da vrijeme provedeno pred ekranom ne zamjenjuje druga iskustva iz kojih djeca uče, a koja su im potrebna za optimalan razvoj, kao što su kreativne igre, interakcija s vršnjacima i obitelji te fizička aktivnost. Dijete koje je u velikoj mjeri izloženo virtualnom svijetu s ekrana ima manje vremena za igru, vježbanje i interakciju s prijateljima i obitelji u stvarnom životu, a to može značajno utjecati na cjelokupni rast i razvoj djeteta.
Negativan učinak previše vremena pred ekranom
Previše provedenog vremena pred ekranima može izazvati razne posljedice kod djeteta, čak i fizičkih poput pretilosti i kratkovidnosti, povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, a ponekad simptomi "ovisnosti" o ekranima mogu biti krivo protumačeni kao depresija, bipolarni poremećaj ili ADHD.
Sporiji napredak u razvoju govora i jezika
Istraživanja pokazuju vezu između izloženosti djece sadržajima prezentiranim na ekranima i jezičnog razvoja kod male djece. Što više vremena djeca provode gledajući televiziju ili igrajući se na tabletu ili mobitelu, to je sporiji napredak u razvoju govora i jezika. Dijete uči jezik u interakciji s odraslima tijekom razgovora ili igre. Za razliku od jednosmjerne uključenosti u ekrane, razgovor s odraslima, koji također uključuje izraze lica i emocionalni unos, mnogo je korisniji za djetetov jezični razvoj. Prema studijama, djeca koja su puno vremena provode na ekranima obično pokazuju nižu razinu koncentracije/pažnje i slabije se snalaze u zadacima čitanja.
Nedostatak sna
Provođenje vremena ispred ekrana, posebno neposredno prije spavanja u bliskoj je vezi s problemima sa spavanjem, što vodi do umora i iscrpljenosti tijekom dana te problema s koncentracijom. Previše izlaganja plavom svjetlu na ekranu može uzrokovati nedostatak sna tako što inhibira lučenje hormona spavanja, melatonina, a što kasnije utječe na kognitivni razvoj djeteta.
Emocionalni utjecaj
Previše izlaganja digitalnim medijima može spriječiti razvoj mašte i razinu motivacije. Ovisnosti o slikama i likovima s ekrana dovodi do toga da ljudi u djetetovoj okolini više ne mogu zabaviti i zainteresirati dijete i to može uzrokovati frustraciju, tjeskobu i impulzivno ponašanje. Previše izlaganja ekranu može smanjiti djetetovu sposobnost čitanja izraza lica i učenja društvenih vještina, što može utjecati i na razinu djetetove empatije. Za razliku od čitanja knjige u kojoj dijete dobiva dovoljno vremena za obradu značenja riječi ili slika, kontinuirano gledanje videozapisa koji se brzo kreću mogu negativno utjecati na koncentraciju i pažnju. Učinak ekrana ovisi i o sadržajima kojima su izloženi. Djeca uče iz onoga što vide, pa tako djeca koja su često izložena agresivnim sadržajima i sama su agresivnija od vršnjaka.
Prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima otkrilo je da u Hrvatskoj prosječno predškolsko dijete pred nekim od ekrana provodi 2,4 sata radnim danom, dok se to vrijeme tijekom vikenda povećava na tri sata na dan. Vlastiti mobitel ima 6% predškolske djece, a čak 4,2 % djece dobije mobitel prije 4. godine. Televiziju gleda 97,2% djece, a mobitel i tablet koristi više od dvije trećine. Računalom se koristi oko 60% djece, a najmanje su zastupljene igraće konzole, koje koristi svako četvrto dijete. Također istraživanje je pokazalo da čak 70% djece koristi TV bez nadzora, 2/3 djece koristi mobitel i računalo bez nadzora, dok 75 posto djece koristi tablet bez nadzora.
I pasivno gledanje TV-a ima utjecaj
Televizijski program u pozadini ometa djecu u igri i može utjecati na razvoj pažnje, otkrili su američki istraživači. Kad se djeca u dobi od 3 do 5 godina igraju u prostoriji u kojoj je uključen TV s nekim programom za odrasle, u prosjeku se igraju 5 posto manje, što znači da kada TV ne radi, dječja igra traje duže. Roditelji misle da to nema utjecaja jer programi nisu namijenjeni djeci, no bez obzira na to što dijete nije izravno usmjereno na televiziju ne znači da ne postoji ometajući efekt.
Kao društveno odgovorna tvrtka, PEPCO Hrvatska redovito sudjeluje u projektima i akcijama pomoći djeci i kroz donatorske aktivnosti redovito podržava rad dječjih udruga i domova za djecu. Osim toga, PEPCO vodi računa da u ponudi proizvoda uvijek ima širok raspon proizvoda za djecu svih uzrasta koji su zbog svoje pristupačne cijene dostupni svim roditeljima. Poopeys pelene odlikuje kvaliteta izrade i povoljna cijena. Dostupne su u svim PEPCO trgovinama diljem Hrvatske. Kupnjom Poopeys pelena u razdoblju od prosinca 2021. do svibnja 2022. pomoći ćete obnovu sisačke bolnice stradale u potresu.