Roditelji Proslavi s nama Svjetski dan djece! 30. studenoga 2021.

Pravobraniteljica za djecu: Svako peto dijete živi u riziku od siromaštva, a koronakriza je dodatno ugrozila prava djece

Foto: Shutterstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Razgovarali smo s Helencom Pirnat Dragičević, pravobraniteljicom za djecu o poštivanju prava djece u našoj zemlji, koja se prava najviše krše, kako su pandemija i potresi utjecali na našu djecu te što možemo učiniti kao društvo, ali i na donošenju kakvih zakona je potrebno raditi

"Iako je u proteklim desetljećima znatno napredovala svijest o pravima djece i mnogo je učinjeno u zaštiti tih prava, ipak, moramo priznati da smo još daleko od ostvarivanja cilja da svako dijete ima jednaka prava i jednake šanse za razvoj svojih potencijala. Koronakriza dodatno je ugrozila prava djece, i to najviše onih skupina koje su već bile ugrožene - djece koja žive u siromaštvu i koja su suočena s različitim teškoćama i rizicima u obitelji. A uza sve to, razorni potresi koji su nas pogodili u 2020. znatno su otežali život djece u pogođenim područjima", rekla nam je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu s kojom smo razgovarali o poštivanju prava djece te kad se radi o stanju u našoj zemlji istaknula da se općenito može reći da stanje nije loše, ali ipak još nije dovoljno dobro.

 | Author:

Naime, UN-ova Konvencija o pravima djeteta, kao najšire prihvaćeni međunarodni dokument, propisuje da su države dužne štititi pravo djeteta na život, opstanak, zdravlje, socijalnu skrb, obrazovanje, na zaštitu od svih oblika nasilja i iskorištavanja, na slobodu izražavanja, na odmor, igru i slobodno vrijeme i niz drugih prava. Ona posebno naglašava da zajednica treba razvijati pozitivno okruženje za dijete, a to znači osigurati svakom djetetu dostupnost sadržaja koji su mu potrebni za cjeloviti razvoj.

Važno je zapitati se koliko smo spremni reagirati kad vidimo zanemarivanje ili nasilje nad djetetom

Kad se radi o poštivanju i kršenju dječjih prava, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević ističe da je pravo pitanje jesmo li spremni angažirati se u zaštiti djece, koliko smo osjetljivi na potrebe djece - i to sve djece, a ne samo vlastite te koliko smo spremni reagirati kad vidimo zanemarivanje djeteta ili nasilje nad djetetom. 

"Pojedini tragični slučajevi stradavanja djece s kojima smo se susreli u protekloj godini bolno su upozorenje na to da kao društvo još nismo uspjeli osigurati učinkovite zaštitne mehanizme, kako bi sve ustanove, svi profesionalci koji dolaze u doticaj s djecom, ali i cijelo djetetovo okruženje i lokalna zajednica funkcionirali kao zaštitna mreža i podrška za svako dijete", ističe naša sugovornica.

 | Author: Shutterstock Foto: Shutterstock

Prava djece i dalje se krše u svim dijelovima svijeta pa smo pitali pravobraniteljicu koja dječja prava se najviše krše u našoj zemlji.

"U svakodnevnoj praksi, a i prema prijavama koje primamo u našem Uredu, uočavamo niz slabosti u ostvarivanju zaštite djece od raznih oblika nasilja, u osiguravanju prava djece na sudjelovanje u društvu i uvažavanje njihovog mišljenja, u zaštiti djece od manipulativnih postupaka roditelja tijekom konfliktnih razvoda, ali i u pristupu kvalitetnim uslugama za djecu - u području obrazovanja, zaštite zdravlja, slobodnog vremena, bavljenja sportskim i kulturnim aktivnostima", kaže i objašnjava da zbog nejednake dostupnosti tih usluga najviše trpe ranjive skupine djece: djeca koja žive u siromaštvu, djeca s teškoćama u razvoju, te općenito djeca iz socijalno isključenih skupina, primjerice Romi. 

"Ne zaboravimo da gotovo svako peto dijete danas živi u riziku od siromaštva pa Hrvatska neizostavno mora uložiti veće napore kako bi se umanjili negativni učinci siromaštva na djecu", dodaje.

Nastupom rehabilitacije, kad više nije moguća provjera kriminalne prošlosti, počinitelj spolnog delikta na štetu djeteta može se zaposliti u ustanovi socijalne skrbi, posvojiti ili udomiti dijete, što je iz pozicije zaštite djece nedopustivo

U poštivanju prava djece veliku ulogu imaju postojeći Zakoni RH i institucije pa se pravobraniteljica osvrnula na njih.

"Upravo zbog uočenih problema, još prošle godine predložila sam Vladi RH donošenje posebnog propisa o zaštiti djece od nasilja, kojim će se u svim sustavima na jedinstven način osigurati da osobe koje se angažiraju na poslovima u kojima dolaze u kontakt s djecom prethodno obvezno budu provjerene u Kaznenoj evidenciji. Već niz godina upozoravamo da postoje područja u kojima takva obveza uopće ne postoji. Primjerice, u okviru djelovanja udruga, trgovačkih društava, privatnih poduzetnika koji organiziraju aktivnosti za djecu, poput sportskih i glazbenih igraonica, poduka za djecu ili dječjih kampova, u doticaj s djecom mogu doći i neprovjerene osobe, kao što su osuđeni počinitelji seksualnih delikata, bez ikakvog nadzora nad njihovim radom. Nažalost, i u djelatnostima u kojima je propisana obvezna provjera i dalje  postoje brojne manjkavosti pa, unatoč načelnoj zabrani, osuđeni počinitelji seksualnih delikata mogu doći u kontakt s djecom", kaže i dodaje:

"Također, nastupom rehabilitacije, kad više nije moguća provjera kriminalne prošlosti, otvara se mogućnost da se počinitelj spolnog delikta na štetu djeteta zaposli u ustanovi socijalne skrbi, da posvoji ili udomi dijete, što je iz pozicije zaštite djece nedopustivo".

 | Author: missMAMA Foto: missMAMA

Pravobraniteljica objašnjava da je obveza države stvarati sigurno okruženje za djecu i osigurati da s djecom rade pouzdane osobe koje neće zlorabiti njihovo povjerenje. Zbog toga je i ove godine, u povodu 18. studenoga - Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja, uputila preporuku premijeru RH i podsjetila na njezinu prošlogodišnju inicijativu o donošenju posebnog propisa o zaštiti djece od nasilja.

"Tim propisom bi se trebao uspostaviti cjeloviti sustav provjere prikladnosti osoba za rad s djecom u svim područjima u kojima se organiziraju aktivnosti s djecom. Time će se izbjeći neujednačenost kriterija u pojedinim područjima te osigurati da budu pokrivena sva područja u kojima je nužna zaštita djece. Njime bi se trebali propisati: opći uvjeti koje trebaju ispunjavati osobe koje obavljaju profesionalne ili druge aktivnosti koje uključuju kontakt s djecom, način i dinamika provjere ispunjavanja uvjeta, sankcije za one koji tu obvezu ne provode te tijelo nadzora nad ispunjavanjem ove obveze", kaže.

Djeca su gotovo 9 mjeseci bila "na čekanju" da im se ponovno omogući "normalan" život

Pandemija je promijenila živote svih nas, a ima velik utjecaj na djecu, način njihovog odrastanja, školovanja, a psiholozi upozoravaju i na posljedice na razvoj te mentalno zdravlje djeteta.

"Stotine tisuća djece u Hrvatskoj vjerojatno će vrlo dobro upamtiti 2020. godinu, u kojoj su ubrzano morala postati odgovorna kao odrasli i prilagoditi se izmijenjenim vrlo zahtjevnim životnim okolnostima. Njihovi su domovi preko noći postali njihove privremene učionice, a istodobno i uredi u kojima rade njihovi roditelji. Često sam isticala da je to bila godina u kojoj su djeca gotovo devet mjeseci bila „na čekanju“, čekajući kada će im ponovno biti omogućen „normalan“ život. Brojna su djeca ostala i bez krova nad glavom uslijed potresa, koji su prvo pogodili Zagreb i okolicu, a krajem godine i Banovinu", kaže pravobraniteljica za djecu čiji je Ured zabilježio povećani broj prijava koje su se odnosile na različita područja života djece. 

Najbrojnije prijave Uredu su od strane roditelja i članova obitelji, zatim slijede prijave institucija - odgojno-obrazovnih, socijalnih, zdravstvenih - koje upozoravaju na određena kršenja prava djece, zanemarivanje brige o djetetu i slično.

Porast obiteljskog nasilja i nedovoljna pažnja zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih

"Pandemija se odrazila i na ostvarivanje obrazovnih prava, što je bilo posebno otežano djeci s teškoćama u razvoju, otežan je bio i pristup zdravstvenim uslugama, vidjeli smo i da se kriza nepovoljno odrazila na mentalno zdravlje djece i mladih, a posebno zabrinjava porast obiteljskog nasilja kojem su djeca svjedočila ili su i sama bila neposredne žrtve", ističe.

U Europskom parlamentu održana je rasprava o mentalnom zdravlju djece i adolescenata nakon pandemije. Pitali smo pravobraniteljicu kako je pandemija utjecala na mentalno stanje djece i koja djeca su najranjivija.

"I prije pandemije upozoravali smo da se nedovoljna pažnja posvećuje osjetljivim pitanjima zaštite mentalnoga zdravlja djece i mladih. A pandemija je dodatno pogoršala teškoće i učinila vidljivijima sve postojeće slabosti u sustavu zaštite mentalnog zdravlja. Istraživanja provedena kod nas krajem 2020., s više od 1400 djece i mladih (od 1. razreda osnovne, do 4. razreda srednje škole), bila su pravi alarm jer su pokazala da čak njih 65% smatra da im je život lošiji nego prije pandemije, da 20% osnovnoškolaca i 38% srednjoškolaca ima probleme sa spavanjem, da više od trećine djevojaka ima klinički značajne simptome anksioznosti ili depresije. Pokazalo se da djecu jako opterećuje strah, ne da će sama oboljeti, već da će drugima prenijeti zarazu koronom, također se boje neuspjeha u školi, a čak 68 posto učenika osnovne škole kaže da im je online nastava teža od one uživo. Kao osobito stresne doživljaje koji su ih pogodili za vrijeme pandemije istaknuli su samoizolaciju i odvojenost od prijatelja i bližnjih, a čak 48 posto ih navodi svađe u obitelji", objašnjava i dodaje da su ovog ljeta inicirali tematsku raspravu Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, na koju su pozvali i istaknute psihologe i druge stručnjake za zaštitu prava djece da informiraju zastupnike o toj problematici. 

 | Author: Shutterstock Foto: Shutterstock

"Sve nas ozbiljno trebaju zabrinuti predviđanja stručnjaka o negativnom utjecaju pandemije i potresa na mentalno zdravlje građana, što se nedvojbeno odražava i na djecu. To svakako obvezuje na sustavnu brigu o mentalnom zdravlju djece i mladih te da svakom djetetu već u dječjem vrtiću i školi, te u savjetovalištima u lokalnoj zajednici, bude dostupna i psihološka podrška da bi se djeca lakše nosila s izazovima odrastanja i da se spriječi razvoj težih psihičkih smetnji. Ne zaboravimo da su i potresi donekle poljuljali stabilnost svih nas pa tako i djece i donijeli neke nove zabrinutosti i strahove. Ako sada zanemarimo signale koje nam djeca šalju i podcijenimo ozbiljnost situacije na koju upućuju i rezultati istraživanja, bojim se da bismo se u budućnosti mogli suočiti s još većim i težim problemima", naglašava. 

Podrška je potrebna školama i stručnjacima koji rade s djecom

Roditelji, skrbnici, ali i učitelji, odgojitelji i stručnjaci zaposleni u odgojno-obrazovnim ustanovama najviše su u kontaktu s djecom i prvi će uočiti probleme, a pravobraniteljica kaže da u svemu tome škole trebaju dobiti sustavnu podršku. 

"Još početkom 2021. pozvala sam ministra znanosti i obrazovanja da se u školskom sustavu pojačaju resursi za psihološku podršku djeci i kroz zapošljavanje psihologa, ali i kroz pružanje stručne podrške nastavnicima kako bi ih se osposobilo da prepoznaju potrebe i teškoće djece i da mogu djetetu pružiti psihološku prvu pomoć. Ne zaboravimo da podrška za očuvanje mentalnog zdravlja treba i samim nastavnicima i svim stručnjacima koji rade s djecom u ovim zahtjevnim vremenima", kaže pravobraniteljica.

Moramo se više baviti potrebama djece koja žive u riziku od siromaštva

Za kraj ove iznimno važne teme, pravobraniteljica naglašava da nam je neophodan poseban zakon o zaštiti djece od nasilja, u čemu se možemo ugledati na mnoge europske zemlje te obratiti veću pažnju potrebama djece koja žive u riziku od siromaštva

"Smatram da se u Hrvatskoj nužno moramo više pozabaviti prevencijom brojnih problema djeteta uzrokovanih životom u siromaštvu, koji nerijetko dovode do drugih teškoća, npr. u učenju i redovitom pohađanju škole. Zato je jedna od mojih preporuka i da se u sustavu socijalne skrbi, osim socijalnih davanja, uvedu nove socijalne usluge kojima bi bio cilj sprečavanje takvih problema, a koje bi uključivale podršku u obrazovanju, pomoć u učenju, unapređivanje vještina te općenito prevenciju napuštanja školovanja", zaključuje pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Kao društveno odgovorna tvrtka, PEPCO Hrvatska redovito sudjeluje u projektima i akcijama pomoći djeci i kroz donatorske aktivnosti redovito podržava rad dječjih udruga i domova za djecu. Osim toga, PEPCO vodi računa da u ponudi proizvoda uvijek ima širok raspon proizvoda za djecu svih uzrasta koji su zbog svoje pristupačne cijene dostupni svim roditeljima. Poopeys pelene odlikuje kvaliteta izrade i povoljna cijena. Dostupne su u svim PEPCO trgovinama diljem Hrvatske. Kupnjom Poopeys pelena u razdoblju od prosinca 2021. do svibnja 2022. pomoći ćete obnovu sisačke bolnice stradale u potresu.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.