Postoji li uopće hrana koju dojilje ne bi smjele jesti?

Ne postoji hrana koju bi dojilje trebale potpuno izbjegavati, većina majki može nastaviti jesti kao u trudnoći, kaže Lindsey Shipley, osnivačica edukacijskog programa Lactation Link i savjetnica za dojenje. Ona tvrdi da ne postoji ni jedna hrana koju bi dojilje trebale u potpunosti izbjegavati, nego je, kao i u svemu ostalom, ključ u moderaciji. Naravno da postoji hrana koja je zdravija i ona koja je manje zdrava, ali sve dok zdravija hrana u jelovniku prevladava, a nezdrava je svedena na manje količine, neće biti problema, njezino je mišljenje. Dakle, pravo je pitanje koju bi hranu dojilja trebala reducirati (nikako ne izbaciti), a koju više uključiti u svoju prehranu.

Koju hranu reducirati i zašto?

Oprezne kakve jesmo (pogotovo kad jedemo za dvoje - u smislu kvalitete, a ne kvantitete!), u preporukama za i protiv prvo se fokusiramo na zabrane, a potom na povećanje kvalitete. Stoga evo prvo hrane koju majka treba reducirati u svojoj prehrani dok doji:

• kava: djetetov organizam nije prilagođen za njezino procesiranje, pa može poremetiti njegov ritam spavanja
• pepermint i peršin: mogu dijete učiniti gladnijim
• čokolada: može imati laksativni učinak na dijete
• riba: kao i u trudnoći, preporuka je izbjegavati samo određene vrste

Najčešći alergeni i kako ih prepoznati:

Mliječni proizvodi: ako dijete ima ekcem, neki drugi kožni problem ili ima problema sa spavanjem, možda mu smeta kravlje mlijeko, pa je potrebna eliminacijska dijeta.

Pšenica: Netolerancija na gluten može biti krivac za krvave stolice, razdražljivost i bolni trbuščić. Sporo ponovno uvođenje pomaže u određivanju alergije ili netolerancije.

Kikiriki i orašidi: najčešći su alergeni, pričekajte s njihovim uvođenjem pogotovo ako imate obiteljsku povijest takve alergije. Najčešći su simptomi osip, crvenilo i oteklina oko usta.  

Citrusi: gastrointestinalni trakt dojenčeta nije još razvijen, pa ga citrusi mogu iritirati. Simptomi su pljuvanje hrane, razdražljivost djeteta i čak pelenski osip. Izvor vitamina C možete naći u ananasu i mangu.

Koja se hrana preporučuje i zašto?

Plava riba (tuna, losos, sardine, inćuni i skuša) jer je bogata omega-3 masnim kiselinama koje imaju važnu ulogu u smanjenju rizika od kasnijeg nastanka degenerativnih bolesti djeteta. Prehrana bogata tim namirnicama djeluje povoljno na zdravlje srca i krvnih žila, a ujedno osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece.

Crveno meso, jetrica, jaja, lisnato povrće, mahunarke, srdela, školjke, sušeno voće jer su bogati željezom. Tijekom trudnoće i za vrijeme dojenja potrebe za željezom se udvostručuju. Željezo doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti majke, a mahunarke i tamnozeleno lisnato povrće te jetrica i školjke također su bogati vitaminom B6 koji pridonosi razvoju živčanog sustava djeteta.

Leća, špinat, kelj, blitva, naranče, šparoge, crveni grah, brokula, integralna tjestenina i kruh od cjelovitih žitarica, avokado i sok od rajčice – jer su izvor folne kiseline koja ima bitnu ulogu u razvoju djetetova mozga, njegove radne memorije i fine motorike.

Orašasti plodovi, sjemenke sezama, suncokreta, bundeve, lana, indijski oraščići, chia sjemenke, banane, tofu, zobena kaša, brokula i grašak – jer su prirodan izvor magnezija potrebnog za normalan rast i razvoj kostiju te održavanje normalne funkcije živaca i mišića.  Istraživanja upućuju na efikasnost magnezija kod visokog krvnog tlaka, grčeva, konstipacije i žgaravice.

Dodaci prehrani

Preporuke i prijedloge u vezi s jelovnikom lako je pročitati i načelno prihvatiti, a teže uklopiti u osobnu prehranu i jelovnik cijele obitelji. Da ne bismo štogod bitnoga propustile u ovoj ključnoj fazi razvoja djeteta pomažu nam pravilno dozirani i uravnoteženi dodaci prehrani, primjerice Almagea® PRENATAL OMEGA3+.