Znamo da se nekad uz djecu osjećamo mlađe, a nekad i starije. Znamo da na naše starenje utječe cijeli niz faktora, ali evo što je istraživanje pokazalo kako starenje oviasi o broju djece.
Koliko brzo starimo ovisi o cijelom nizu faktora — od genetike i životnog stila, preko mjesta gdje živimo i ekonomskih uvjeta, pa sve do, čini se, toga koliko djece imamo. Zvuči neočekivano, ali upravo je to zaključak nove studije objavljene u časopisu Nature Communications, koja je analizirala podatke tisuća žena iz Finske.
Znanstvenici su, naime, proučili 14.836 žena iz finskog registra blizanaca i usporedili njihovu dugovječnost i biološke markere starenja s brojem djece koje su rodile. Rezultati su pokazali zanimljiv obrazac:
- Žene koje su imale jedno do četvero djece, najsporije su biološki starile i imale su najdulji životni vijek.
- Žene s petero ili više djece starile su brže i živjele kraće.
No iznenadila je činjenica da su i žene bez djece također su pokazivale ubrzano starenje.
Ovaj U-oblik odnosa - najbolji ishodi u sredini, lošiji na oba kraja – u skladu je s teorijama evolucijske biologije koje govore da tijelo raspoređuje energiju između reprodukcije i održavanja organizma. Drugim riječima, kad se više resursa troši na trudnoće i odgoj, manje ih ostaje za procese poput popravka DNA.
Zašto nas to ne čudi. Ovo je samo retoričko pitanje, jer znamo da roditelji ionako nemaju vremena ni za što. No jedna je stvar iznenadila one koji su provodili istraživanje, a i nas. Zašto žene bez djece također stare brže? Ipak, postoje moguća objašnjenja:
- određeni aspekti trudnoće i dojenja štite od nekih bolesti (npr. raka dojke i jajnika)
- roditelji često imaju veću društvenu podršku u mlađoj dobi djece
- kasnije u životu, odrasla djeca mogu pružiti roditeljima skrb i emocionalnu sigurnost
Osim toga, ispostavilo se da su žene bez djece u ovoj studiji (rođene između 1880. i 1957.) često bile bez djece zbog zdravstvenih razloga — što je moglo utjecati i na njihovu dugovječnost.
Naravno, istraživači naglašavaju da se ovi rezultati ne smiju tumačiti kao savjet koliko djece bi netko trebao imati. Životni uvjeti žena iz ove studije bili su potpuno drugačiji od današnjih: ratovi, slabija zdravstvena skrb i ograničene mogućnosti planiranja obitelji. Danas imamo bolju medicinsku skrb, trudnoće se pažljivije prate, društvene su okolnosti drugačije, a sve je više i istraživanja o biološkom starenju.
Znanstvenici ističu da moderna istraživanja omogućuju brže i preciznije praćenje kako trudnoća utječe na tijelo, što bi u budućnosti moglo pomoći u ranom prepoznavanju rizika i razvoju novih intervencija.
Broj djece može biti povezan s brzinom biološkog starenja, ali to je samo jedan od mnogih faktora. Najvažnije je da svaka žena donosi odluke o roditeljstvu prema vlastitim željama, mogućnostima i okolnostima — a ne prema znanstvenim statistikama iz prošlog stoljeća.
