UZV kratice, ginekološki rječnik i lijekovi u trudnoći

Evo da se ne gubi u ostalim temama ovdje mozemo o navedenom u naslovu :-)

Za pocetak:
UZV kratice
GV – gestacijska vreca, vrecica u kojoj ce se unutar maternice razvija plod
EO – emobrionalni odjek, odnosno prvi oblik djeteta
KCS ili KDS – kratica za otkucaje djetetovog srca
ZV – zumanjcana vreca, ona u ranim fazama trudnoce hrani plod
CRL – duljina ploda u ranoj trudnoci, duljina se mjeri od tjemena do trtice djeteta
NN – nuhalni nabor, odnosno zadebljanje na vratu ploda, pomocu kojega se otkriva rizik nekih kromosomskih bolesti
BPD – biparijetalni promjer, odnosno promjer bebine glavice
FL – duljina bebine bedrene kosti
AC – opseg bebinog abdomena – trbuha, pomocu cega se procjenjuje rast ploda i tjelesna tezina bebe
AFI – oznaka za kolicinu plodove vode oko djeteta
FD – fetalna dinamika, oznacava pokrete bebe
BPP – profil kojim se ocjenjuje stanje ploda, a sacinjavaju ga fetalni pokreti i disanje, tonus i kolicina plodove vode
BF – oznaka za protoke krvi u raznim krvnim zilama djeteta. Time se ocjenjuje koliko hranjivih tvari i kisika kroz te zile prolazi. Mjeri se protok kroz pupcanu arteriju (AU), sredisnju mozdanu arteriju (ACM), fetalnu aortu (AO), te kroz neke vene npr. pupcanu venu (VU)
PPI-partus praetemporarius iminens(ili tako nekako) na hrvatskom znaci prijeteci prijevremeni porod.

GINEKOLOSKI RJECNIK
izvor: http://www.medicina.hr [medicina.hr]

abortus: pobačaj, namjerni ili nenamjerni prekid trudnoće prije 22. ili 24. tjedna trudnoće

abruptio placentae: nenormalno, prijevremeno, odvajanje posteljice od ploda

alfa-fetoprotein (AFP) testiranje: metoda pretraživanja sa svrhom otkrivanja poremećaja ploda: testom se mjeri alfa-fetoprotein, tvar koju stvara plod, a testira se u majčinoj krvi.

amniocenteza: test za otkrivanje poremećaja ploda: amnionska tekućina (plodna voda oko fetusa) uzima se iglom i testira u laboratoriju.

amnionska tekućina: tekućina koja ispunjava amnionsku vreću koja se nalazi oko ploda, a ima ulogu zaštititi plod i pupćanu vrpcu od mehaničkih ozljeda.

amnionska vreća: membrana koja okružuje plod.

areola: pigmentirana koža oko bradavica dojke.

bazalna tjelesna temperatura: temperatura vašeg tijela neposredno nakon buđenja, prije ikakve aktivnosti.

Braxton Hicks kontrakcije (grčevi): poznati su i pod nazivom lažni trudovi. To su nepravilna stezanja (grčevi) koja se javljaju par dana ili tjedana prije poroda.

cervikalna sluz: sluzava tvar koju proizvodi cervix (vrat maternice)
chloasma (kloazma): pigmentirane promjene kože obraza, nosa i čela tijekom trudnoće. Ponekad se nazivaju “trudnička maska”.

chorion (korion): ovojnica ploda koja čini dio posteljice.

Depo-Provera injekcija: injekcija steroida koja sprečava trudnoću; jedna injekcija se daje svakih 90 dana.

dijafragma: tanki, savitljivi, gumeni prsten u obliku plitke kapice koji se postavlja u rodnicu preko vrata maternice, a služi za kontracepciju. Treba je koristiti sa spremicidnim kremama za dodatnu sigurnost.

dilatacija: širenje

dilatacija i kiretaža: širenje vrata maternice i struganje njenih zidova

dilatacija i evakuacija: širenje vrata maternice i odstranjenje sadržaja maternice

Down sindrom: kromosomski poremećaj; djeca s ovim sindromom imaju tipičan izgled i mentalno su retardirana.

eklampsija: poremećaj u trudnoći kod kojeg se javljaju grčevi cijelog tijela

ektopična trudnoća: razvoj oplođenog jajašca izvan maternice (vanmaterična trudnoća)

edem: oteklina, oticanje tkiva; u trudnoći se javlja obično na člancima nogu; uzrokovan je pojačanim zadržavanjem tekućie u tijelu

embrio: plod do 10. tjedna trudnoće, kada su razvijeni gotovo svi organi

endometrij: unutarnji sloj maternice

estrogen: ženski hormon koji omogućuje trudnoću jer uzrokuje sazrijevanje jajašca svaki mjesec

fetalni alkoholni sindrom (FAS): komplikacije u razvoju djeteta koje nastaju zbog majčinog konzumiranja alkohola u tijeku trudnoće

fetus: plod nakon 10. tjedna razvoja do rođenja

fundalna visina: udaljenost od vrha maternice do stidne kosti, služi za praćenje rasta ploda, liječnik je počinje mjeriti u drugom tromjesečju trudnoće

gonadotropin-releasing hormon (GnRH): hormon koji u prvoj polovini menstrualnog ciklusa otpušta hipotalamus, dio mozga koji nadzire rad hipofize i spolnih žlijezda

hipofiza: žlijezda na bazi mozga koja otpušta folikul stimulirajući hormon (FSH) u prvoj polovini menstruacijskog ciklusa, a luteinizirajući hormon (LH) u sredini menstrualnog ciklusa

hipotalamus: struktura u mozgu koja otpušta gonadotropin-releasing hormon (GnRH) i na taj način nadzire rad hipofize i preko nje rad spolnih žlijezda.

intrauterini uložak: sredstvo za kontracepciju koje se umetne u maternicu i tamo mehanički sprječava usađivanje oplođene jajne stanice (spirala)

kolostrum: prvo mlijeko; tekućina iz dojki koja teče tijekom prvih nekoliko dana nakon poroda te se postepeno zamjenjuje konačnim mlijekom.

kondom: tanka, savitljiva ovojnica koja se koristi za sprečavanje neželjene trudnoće; muški kondom se stavlja na penis u erekciji prije spolnog odnosa, a ženski kondom se umetne u rodnicu prije seksualnog odnosa.

kiretaža: struganje unutarnjeg sloja maternice.

lanugo: mekane, nježne dlake koje prekrivaju fetus; počinju rasti sredinom drugog tromjesečja, a počinju nestajati kasnije u trudnoći

laparoskopija: oblik kirurgije kod kojeg se laparoskop (mali teleskop sa svjetlom) uvodi u trbušnu šupljinu kroz vrlo maleni otvor

laparotomija: kirurški zahvat na trbušnoj šupljini koji počinje rezom na njoj

Leopoldov hvat (Leopold-pavlikov hvat): postavljanje liječnikove ruke (ruku) u različite položaje na trbuh trudne žene, što ima za cilj utvrditi način na koji plod leži u maternici; obavlja se u trećem tromjesečju

linea nigra: tamna linija koja se proteže od vrha trbuha
do stidne kosti; može se pojaviti i pojačavati kako trudnoća napreduje

luteinizirajući hormon (LH): hormon koji otpušta hipofiza; njegova se razina povećava neposredno prije ovulacije i on potiče otpuštanje jajne stanice iz jajnika

morning-after pill: prevod sa engleskog glasio bi: jutro-poslije-tableta; naziv označava tabletu koja se popije nakon spolnog odnosa za koji se sumnja da je mogao rezultirati trudnoćom; tableta sadrži visoke doze hormona i kontracepcijsko je sredstvo

Norplant umeci: savitljive cjevčice veličine šibice koje se umetnu u nadlakticu, a napunjene su hormonima koji sprečavaju trudnoću; pružaju zaštitu od trudnoće i do pet godina

oralni kontraceptivi (OC): još se nazivaju anti-baby pilule; služe za sprečavanje neželjene trudnoće; sadrže hormone koji mijenjaju normalni ženin menstrualni ciklus

ovarij (jajnik): jajnik je spolna žlijezda koja se nalazi u trbušnoj šupljini žene; proizvodi hormone i jajne stanice

ovulacija: otpuštanje jajne stanice iz jajnika na sredini menstrualnog ciklusa

ovum (jaje): jajna stanica koja se razvija u jajniku

placenta (posteljica): posteljica je organ koji stvara tijelo trudnice u svrhu opskrbe ploda hranjivim tvarima i kisikom

placenta previa: stanje kod kojeg posteljica prekriva ili blokira vrat maternice

pre-eklampsija: vrlo visok krvni tlak, proteini u mokraći i edemi (otekline)

prematurna ruptura membrane (PROM): pucanje plodnih ovoja najmanje tri tjedna prije termina poroda

preuranjeni trudovi: trudovi najmanje tri tjedna prije termina poroda

progesteron: ženski spolni hormon koji potiče zadebljanje endometrija (unutarnjeg sloja maternice) za smještanje oplođenog jajašca u drugoj polovini menstruacijskog ciklusa

spermicid: žele, pjena, čepić ili krema koja sadrži kemijsku tvar koja ubija spermije; unosi se u rodnicu prije spolnog odnosa i preporučljivo ga je koristiti s nekim drugim sredtvom za kontracepciju u kombinaciji (kondom, dijafragma)

spina bifida: nepotpuno zatvaranje neuralne cijevi ploda, što rezultira rascjepima u području kralježnice

Tay-Sachs bolest: teška, nasljedna bolest koja pogađa nasljednike sjevero-istočnih europskih Židova; dovodi do rane sljepoće, epi napadaja i smrti u dječjoj dobi

tubarna ligacija: kirurška sterilizacija žene; trajan oblik kontrole začeća kod kojeg se jajnici podvežu ili zapečate. Ovaj postupak sprječava putovanje jajašca u kakovode i oplodnju

ultrasonografija: ultrazvuk - kod ove pretrage korištenjem ultrazvučnih valova stvara se slika fetusa u maternici

uterus: maternica; kruškoliki organ smješten u donjem dijelu ženskog trbuha, u kojem se oplođena jajna stanica razvija u embrio i kasnije fetus

vaginalna spužva: malo, spužvasto, upijajuće kontracepcijsko sredstvo natopljeno spermicidom koje se postavlja ispred ušća maternice prije spolnog odnosa

vernix caseosa: bijela, ljepljiva tvar koja prekriva fetus i tvori zaštitni sloj; počevši već od prvog tromjesečja

vertex: glava-dolje položaj fetusa u maternici

villi: prstoliki izdanci koriona (fetalne membrane koja čini dio posteljice)

pobačaj: neželjeni prekid trudnoće prije 22. ili 24. tjedna trudnoće

prirodno planiranje obitelji: metoda bilježenja promjena bazalne tjelesne temperature i/ili opažanja mjesečnih promjena sluzi koja izlazi iz rodnice, a stvara se u vratu maternice; ove dvije metode mogu pomoći u određivanju plodnih i neplodnih dana

uzorak korionskih resica: test koji se radi tijekom prvog tromjesečja trudnoće za provjeru abnormalnosti ploda: uzorak korionskih resica, izdanaka koriona koji izgledaju poput prstiju, uzima se iz koriona (plodna ovojnica koja je dio posteljice) i proučava u laboratoriju.

zadak: položaj ploda pri kojem na ušću maternice nije glava već stražnjica ili stopala djeteta.

LIJEKOVI U TRUDNOĆI
izvor: http://www.cybermed.hr [cybermed.hr]

Primjena lijekova u trudnoći vrlo često predstavlja višestruki problem. Naime, s jedne strane liječnici, kako oni opće prakse, tako i specijalisti najčešće izbjegavaju propisivati trudnicama bilo kakve lijekove, ponekad čak kada su im ti lijekovi neophodno potrebni (iz straha od štetnog djelovanja na plod ili trudnoću). S druge strane uslijed nepotpune i nedovoljne informiranosti trudnica vrlo često smo svjedoci njihovog paničnog straha od kontakta s bilo kakvim lijekom tijekom trudnoće. Dovoljna je jedna jedina tableta slučajno uzeta tijekom trudnoće pa da se kod trudnice javi sumnja i strah koji ih onda potaknu na brzo traženje odgovora o eventualnom riziku za njihovu trudnoću.
Konačno, treba imati na umu i realnu opasnost koju ima uzimanje nekih lijekova tijekom trudnoće i koji stvarno mogu dovesti do različitih oštećenja ploda. Malformacije, odnosno oštećenja ploda mogu biti vrlo različita kako po težini i tako i po obliku. Naime, neka oštećenja su nespojiva s životom te dolazi do smrti ploda bilo već intrauterino (spontani pobačaj) ili nakon poroda, dok druga izazivaju prolazna ili trajna oštećenja novorođenčeta. Neka od njih nemaju nikakvih posljedica na kasniji rast, razvoj i funkcioniranje djeteta, dok druga mogu imati za posljedicu različite poremećaje razvoja: kraći životni vijek ili tešku onesposobljenost
Spoznaja da lijekovi mogu biti izrazito štetni u trudnoći i nije tako stara, a datira od 1961. kada se uvidjelo da lijek talidomid, široko propisivan trudnicama kao izvrstan lijek za smirenje i za suzbijanje jutarnjih mučnina, dovodi do teških oštećenja ploda. Najčešće je dovodio do poremećenog ili potpunog nedostatka razvoja ekstremiteta (fokomelija, amelija), ali su se javljala i oštećenja ostalih organa. Zanimljivo je napomenuti da se talidomid počeo primjenjivati još 1958, a tek 1961. je australijski ginekolog Mc.Bride povezao tu povećanu učestalost malformacija s uzimanjem talidomida (The Lancet, Dec 1961). Zbog velikih i teških posljedica do kojih je talidomid tada doveo (više od 10 000 deformirane djece širom svijeta) često u literaturi čujemo izraz “talidomidska katastrofa”.
Ovaj događaj prekretnica je u pristupu praćenja nuspojava lijekova općenito, a osobito je veliki oprez nastao u propisivanju lijekova trudnicama. Problem s propisivanjem lijekokva trudnicama ostao je sve do danas, a glavni razlog leži u tome što praktički nema sigurnih podataka o djelovanju lijekova u trudnoći, budući da klinički pokusi na trudnicama nisu izvodivi iz etičkih razloga. Upravo iz tog razloga, a poučene talidomidskim iskustvom, farmaceutske tvrtke se ograđuju i gotovo uz svaki lijek u uputi navode da se lijek ne preporuča u trudnoći i dojenju, ili neku sličnu formulaciju istog značenja, kao npr.: “Uzimati u trudnoći samo ukoliko je korist za trudnicu veća od potencijalnog rizika”. Čitajući takve upute liječnici koji propisuju lijekove trudnicama, kao i trudnice koje ih moraju uzimati, s pravom su zbunjeni i u najmanju ruku oprezni. Pretjerani oprez ponekad natjera liječnike da indiciraju nepotreban pobačaj ili trudnice, s druge strane, ne uzimaju potrebne im lijekove. Svima nam je jasno da je takav pristup neprimjeren i da mora postojati način procjenjivanja sigurnosti pojedinih lijekova u trudnoći.
Budući da na trudnicama nisu moguća ispitivanja štetnog djelovanja lijekova na plod, ispituje se njihov učinak na trudnoću i plod životinja. Iako se kod životinja primjenjuju znatno više doze od onih terapijskih kod ljudi, dobiveni podaci su još nedovoljno sigurni za adekvatnu procjenu te se za potpuniju sliku o štetnosti pojedinih lijekova koriste i podaci različitih globalnih baza podataka, od kojih je najpoznatija baza Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje nuspojava lijekova u Uppsali. Također se koriste i podaci svjetske literature o slučajevima kada su trudnice neznajući da su trudne uzimale neki lijek ili su zbog svoje bolesti morale uzimati određeni lijek usprkos riziku štetnosti za plod koji taj lijek eventualno ima.
Na temelju svih tih podataka lijekovi su svrstani u nekoliko kategorija prema svom riziku štetnog djelovanja na plod (teratogenosti). Postoji nekoliko ovakvih klasifikacija i kod nas se najčešće koristi ona FDA koja svrstava lijekove u 5 kategorija:

Tablica 1: FDA klasifikacija rizika lijekova u trudnoći

A - lijekovi koji u kontroliranim ispitivanjima na trudnicama nisu pokazali nikakav rizik za plod.
B - lijekovi koji u ispitivanjima na životinjama nisu pokazali rizik za plod niti je u trudnica koje su ga uzimale bilo oštećenja ploda, međutim nisu rađeni kontrolirani klinički pokusi kod ljudi.
C - lijekovi koji su u ispitivanjima na životinjama pokazali teratogeni potencijal, međutim kod žena koje su ih uzimale taj teratogeni učinak nije sigurno dokazan.
D - lijekovi kod kojih je dokazano teratogeno djelovanje i kod životinja i kod ljudi, međutim taj potencijal nije toliko jako izražen te se postojeći rizik može prihvatiti u onim slučajevima kada je njihova primjena apsolutno indicirana (životna ili teška zdravstvena ugroženost majke, ili pak u bolestima koje ukoliko se ne liječe imaju veći štetni potencijal za plod od samog lijeka, npr. hipertireoza, epilepsija,…).
X - lijekovi sa izrazito velikim potencijalom štetnog učinka na plod dokazanog i kod ljudi i kod životinja. Apsolutno ih treba izbjegavati u trudnoći.
Osvrnuvši se na ovu kategorizaciju vidimo da su, u biti, samo oni lijekovi iz kategorije X apsolutno kontraindicirani dok se drugi ipak u određenim prilikama mogu uzimati. U X kategoriju svrstava se svega 50-ak lijekova (v. tablicu). Valja napomenuti da značajan teratogeni potencijal imaju opojne droge, nikotin i alkohol.

Tablica 2: Važniji lijekovi svrstani u kategoriju X

Beladona alkaloidi
Klomifen
Danazol
Dienestrol
Dietilstilbestrol
Dihidroergotamine
Efedrin
Ergotamin
Estazolam
Estradiol
Estramustin
Estrogeni
Etinil Estradiol
Etretinat
Finasterid Fluvastatin
Goserelin
Izotretinoin
Levonorgestrel
Lovastatin
Medroksiprogesteron
Megestrol
Mestranol
Metotreksat
Metiltestosteron
Mizopristil
Nandrolon
Noretindron
Norgestrel
Oralni kontraceptivi Oksitocin
Plikamicin
Pravastatin
Kvazepam
Ribavarin
Simvastatin
Stanozolol
Temazepam
Testosteron
Triazolam
Urofolitropin
Vitamin A
Varfarin

Poseban problem predstavljaju novi lijekovi za koje još nema dovoljno podataka da bi se mogli točno klasificirati u neku od kategorija i radi toga ih je preporučljivo izbjegavati tijekom trudnoće dok se ne svrstaju u odgovarajuću kategoriju.
Ono na što treba posebno upozoriti trudnice su lijekovi u slobodnoj prodaji. Naime, vrlo često se zna dogoditi da ljudi lijekove koje mogu slobodno sami kupiti, ne smatraju lijekovima u pravom smislu i uvjereni su u njihovu apsolutnu neškodljivost te ih ponekad nekritički uzimaju. Mnogi od lijekova, međutim, imaju značajan teratogeni potencijal. Stoga se svaka trudnica prije uzimanja bilo kojeg lijeka, pa makar i onog kojeg može sama kupiti, treba o tome posavjetovati sa svojim liječnikom.

Važno je znati da se malformacije javljaju u 3% trudnoća bez obzira da li je trudnica uzimala lijekove tijekom trudnoće ili nije. Malformacije su u tim slučajevima posljedica različitih drugih čimbenika (starost majke, određene genetske i druge bolesti, utjecaj okoline, prehrana, zračenja,…).

Na kraju bih još jednom naveo kako je propisivanje lijekova u trudnoći vrlo širok i kompleksan farmakoterapijski problem. Kod nas se tim problemom procjene štetnog djelovanja različitih lijekova na trudnoću i plod te određivanjem optimalne terapije u liječenju pojedinih bolesti u trudnoći najdetaljnije bave klinički farmakolozi.

ProudMomy hvala na tome…sad nemoram više kopat po netu za svaku sitnicu…baš si

Upravo imam trudničku knjižicu u rukama i prevodim kratice!
Puunooo ti HVALA!!!

Antonija84

Upravo imam trudničku knjižicu u rukama i prevodim kratice!
Puunooo ti HVALA!!!

To sam i ja sinoć radila!! Hahaahah 
ProudMomy od srca hvala!

Ma nista, kad uhvatim jos vremena i nadjem jos nesto, stvait cu. :-) Samo si vi prevodite hahahaha! :-)

Bas si si dala truda, hvala ti! :)

ANALIZA KRVI I MOKRAĆE

Analiza krvi i urina je obavezna u toku trudnoće, i obično se traži na početku, u sredini i na kraju trudnoće. Na nalazima ćete pronaći sljedeće kratice:

KKS - kompletna krvna slika, govori o vrijednostima svih parametara u krvi
L - leukociti (broj bijelih krvnih zrnaca), čije vrijednosti vašem liječniku govore o pojavi moguće upale. Pazite, vrednost koja je navedena kao normalna, ne odnosi se i na period trudnoće. U trudnoći su leukociti često povišeni i to se može, do određene granice, smatrati sasvim normalnom pojavom.(r.v.= 4.0 – 10.0 x109/l)
Hb - hemoglobin, crveni pigment u krvi, koji govori o mogućoj anemiji (ako je niži od navedene vrijednosti)(r.v.=115 - 160 xg/l)
E - eritrociti, broj crvenih krvnih zrnaca, upućuju na anemiju ako ih nema u dovoljnoj količini, dakle, manje od 4 milijun(r.v.=3.7 – 5.2x1012/l)
T ili TR ili TRC - trombociti, govore o zgrušavanju krvi(r.v.=150 – 400x109/l)
HCT - hematokrit, govori o gustoći vaše krvi(r.v.=0.35 – 0.48vol%)
MK i VK - koagulogram, govori o zgrušavanju krvi
SE - sedimentacija, tj. taloženje eritrocita u izvađenoj krvi kojoj je u određenom odnosu dodano neko antikoagulantno sredstvo. Kod muškaraca, normalne vrijednosti iznose od 3-5 mm za prvi sat, a kod žena do 9. Međutim, ovaj podatak je nevažan u trudnoći, jer je sedimentacija u toku trudnoće gotovo uvijek povišena.
SE - urina - sediment urina, govori o mikroskopskom pregledu urina
UK - urinokultura, govori o postojanju (ili nepostojanju), kao i količini mikroorganizama u urinu, što predstavlja jedan od pokazatelja upale.
MCV – je srednja vrijednost zapremine eritrocita(r.v.=82 -99). Povecane vrijednosti MCV mogu se naci kod megaloblastne anemije (manjak folne kiseline ili vitamina B12), zatim kod smanjene funkcije stitnjace (hipotireoze), kronicnog opstruktivnog bronhitisa I emfizema-bolesti pluca), alkoholicara i kod bolesti jetre(ciroze).
MCH – je srednja vrijednost kolicine hemoglobina u jednom eritrocitu(r.v.=27 – 32)
MCHC – je srednja vrijednost koncentracije hemoglobina u svim eritrocitima(r.v.=31-36%), cija povecana vrijednost moze da ukaze na dehidrataciju.
OGTT-test opterećenja glukozom.To je test tokom koga se prvo izvadi krv i odredi se nivo šećera u krvi, pa onda popijete zašećerenu vodu i nakon toga se vadi krv u razmacima od po jednog sata. Na osnovu rezultata koji se tako dobiju se određuje da li spadate u žene kod kojih se razvio problem sa šećerom u trudnoći ili ne.
Do 27. tjedna trudnoće preporuka je učiniti tako zvani OGTT (oralni test tolerancije glukoze) koji ukazuje na eventualni razvoj dijabetesa u trudnoći.

Evo jos nesto sto se mjeri na UZV-u, ne bas sve i svima, ali u slucaju da nekome zatreba da zna što je:

Mjere lubanje
OFD – razmak između potiljka i čela (okcipitofrontalni dijametar)
HC – obim glavice

Mjere mozga
Va – širina prednjeg roga bočne moždane komore
Vp – širina zadnjeg roga bočne moždane komore
Hem – širina hemisfere (polovine mozga)
TCD – širina malog mozga (transcerebelarni dijametar)
CM – širina dijela iza malog mozga (cisterna magna)

Mjere vrata
NN – debljina vrata (nuhalni nabor)

Mjere lica
IOD – razmak između očnih duplji (interorbitalni dijametar)
NK – dužina nosne kosti

Mjere tijela
AC – obim struka (abdominalna cirkumferencija)
FL – dužina bedrene kosti (femura)
HL – dužina nadlaktice (humerusa)