Dohrana za bebe ili uvođenje novih namirnica u prehranu je početak stvaranja djetetovih životnih stavova o hrani. Okus stvaramo, s njim se ne rađamo!
Dohrana za bebe ili uvođenje novih namirnica u prehranu je početak stvaranja djetetovih životnih stavova o hrani. Pomirite se s tim da ćete dobar dio prve i druge godine djetetova života provesti – hraneći ga.
Preporučljivo je novu namirnicu uvesti uvijek u kasnijim jutarnjim satima (ako namirnica izazove bilo kakvu reakciju nepodnošljivosti kod djeteta, još uvijek stignete otići liječniku prije kraja radnog vremena), napraviti razmak od 3-4 dana između uvođenja sljedeće nove namirnice (kako bi znali koja od namirnica izaziva eventualne smetnje) te davati male količine hrane (2-3 male žličice), a zatim svakodnevno kroz 5 dana povećavajte količine kako bi se dijete naviklo na novi okus.
U početku dohrane, hrana mora biti dobro usitnjena, ne pregusta, a s pojavom zubića smanjuje se stupanj usitnjavanja hrane. Ni u kojem slučaju nije preporučljivo dodavati sol, začine, šećer. U slučaju da dijete odbija novu namirnicu, nakon nekoliko dana ju je potrebno ponovno ponuditi. Pojedine nove vrste hrane moraju se uvoditi pojedinačno i postupno, u razmacima od nekoliko dana, kako bi se eventualne neželjene reakcije mogle povezati uz točno određenu namirnicu. Takvim, polaganim načinom uvođenja namirnica, dijete ima vremena priviknuti se na novi okus, usvojiti ga i prepoznavati.
Kod djece koja imaju predispozicije za nastanak alergija (ukoliko je roditelj alergičar), uvođenje novih namirnica treba biti opreznije i odmjerenije. Namirnice koje mogu izazvati alergiju su: kravlje i kozje mlijeko, orasi, lješnjaci, bademi, kikiriki, bjelanjak jajeta, jagode, žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam, zob), morski plodovi, med, citrusno voće, čokolada, aditivi iz hrane…
Redoslijed uvođenja namirnica nije bitan za zdravlje djeteta i najviše ovisi o tradiciji i prehrambenim navikama pa evo primjera koji je kod nas uobičajen:
- žitne kašice za bebe
- voćni sok
- voćne kašice
- kašice od povrća
- meso i riba
- kravlje mlijeko i jaja
Nekoliko korisnih savjeta:
- Odaberite trenutak - neka dijete ne bude potpuno gladno, kako mu nervoza ne bi pokvarila užitak.
- Potičite istraživanje – dijete će se sigurno htjeti igrati s hranom, budite tolerantni, stavite mu podbradnjak oko vrata, krpu na pod i ne brinite zbog mrvica. Dijete proučava hranu, istražuje i na taj način se razvija.
- Ponudite male porcije – dijete će u početku jesti male količine hrane (1-4 čajne žličice) a postupno će se obroci povećavati.
- Izbjegavajte prisilu – često će dijete odbijati novi okus, nemojte ga siliti nego pokušajte kasnije ili drugi dan, ali budite uporni kako bi osigurali raznolikost prehrane. Ponekad je novi okus potrebno ponuditi i desetak puta da bi bio prihvaćen.
- Prepoznajte vrijeme odustajanja – kada je dijete sito, okreće glavu od žlice, odguruje se i ne želi otvoriti usta, ne prisiljavajte ga da dalje jede. Dokle god dijete napreduje, budite sigurni da unosi dovoljne količine hrane.
Naoružajte se strpljenjem pri uvođenju namirnica, ali i umanjite (prepolovite) očekivanja da će dijete prihvatiti baš sve ono što mu nudite i u količinama koje ste vi zamislili.
