Profesorica logopedije Jasna Gajinov objašnjava na koji način igre pomažu djeci u govorno-jezičnom razvoju
Usvajanje jezika jedno je od velikih dostignuća tijekom prvih godina života. Najintenzivniji razvoj jezika i govora događa se u prve tri godine života, kada dijete prolazi kroz različite faze usvajanja govora. Vrlo često roditelji pokazuju zabrinutost oko urednosti djetetovog razvoja i u potrazi su za odgovorima i mišljenjima stručnjaka. Upravo stoga, razgovarali smo s profesoricom logopedije Jasnom Gajinov, vlasnicom privatne logopedske ordinacije Claritas Vocis, koja nam je dala odgovore na važna pitanja vezana uz razvoj govora kod djece.
Uzroci govorno-jezičnih poremećaja u djece
Posljednjih godina svjedoci smo sve češćih problema s govorom u djece, a najčešći poremećaji kod djece predškolske dobi su "dyslalie", odnosno poremećaji izgovora pojedinih glasova. "Do djetetove navršene 5. godine života svi glasovi koje izgovaramo u hrvatskom jeziku trebali bi biti uredno artikulirani. U slučaju da tome nije tako, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka- logopeda", kazala je prof. Gajinov te dodala da su najčešći uzroci poremećaja motorička oštećenja, neadekvatan govorni uzor, prekomjerna upotreba dude, cuclanje prsta.
Logopedica upozorava da se u posljednje vrijeme kod male djece vrlo često javlja i usporen razvoj govora, a uzroci mogu biti razni, te ih je teško specificirati. Treba naglasiti da govorno-jezične probleme možemo primijetiti već u najranijoj dobi djeteta.
"Kao što pratimo motorički razvoj, potrebno je pratiti i govorno-jezični, te čim primijetimo nekakva odstupanja, bilo u vidu nerazumijevanja samog govora (u najranijoj dobi), govorne ekspresije ili pak poremećaja izgovora pojedinih glasova, netečnosti u govoru, potrebno je obratiti se stručnjaku koji će na temelju dobivenih informacija i vlastite procjene uputiti roditelje trebaju li uključiti dijete u redovan logopedski tretman", napominje prof. Gajinov.
Jesu li krivci "ekrani", odnosno pretjerana upotreba tableta i mobitela?
Iako nemamo službenih brojki, Gajinov napominje da su, prema iskustvu i subjektivnoj procjeni, u zadnje vrijeme govorno-jezični poremećaji u djece sve češći, a uzrok možemo tražiti i u prekomjernoj upotrebi ekrana.
"Dijelom to svakako možemo pripisati prekomjernoj upotrebi ekrana, tableta, mobitela. Stručnjaci stalno upozoravaju kako je potrebno ograničiti upotrebu ekrana, a posebno gledanje crtića na stranom jeziku, čije pojedine riječi dijete nerijetko usvaja prije usvajanja riječi materinjeg jezika. Logopedi danas imaju puno više posla nego što je to bio slučaj prije 15-ak godina, ali također je potrebno napomenuti kako su danas roditelji puno više svjesniji govorno-jezičnih poremećaja i reagiraju i na najmanje poteškoće već od najranije dobi", rekla nam je prof. Gajinov.
Roditelji imaju važnu ulogu u poticanju govorno-jezičnog razvoja
Roditelji su svojoj djeci primarni "jezični uzor" pravilne upotrebe riječi, te glavno sredstvo putem kojeg dijete razvija jezik. Vrlo često roditelji pokazuju zabrinutost oko urednosti djetetovog razvoja, a posebno ih zanima mogu li i na koji način pomoći djetetu i potaknuti govorno-jezični razvoj.
"Roditelji svakako mogu potaknuti govorno-jezični razvoj svoje djece, jer su oni prvi u direktnom kontaktu s djetetom i upravo su oni ti koji provode najviše vremena sa svojim djetetom. Nerijetko se događa da djetetu treba samo poticaj, a taj poticaj upravo možemo ostvariti kroz igru, čitanje priča, imenovanje…, samim time se nameće odgovor koliko je igra bitna za rani govorno-jezični razvoj", kazala je Gajinov.
Koje metode i igre preporučuju logopedi?
Budući da igre imaju značajnu ulogu, zanimalo nas je koje igre logopedi preporučuju za razvoj govornih vještina i grafomotorike djece. Profesorica Gajinov objasnila je da su čitanje i prepričavanje priča uz poticaj poput; tko, što?; tko radi?, što radi?, gdje?, s kime/čime?, zašto? odlična metoda učenja.
"Svaki dan prepričavajte što ste radili u tome danu, što je dijete radilo (neka se prisjeti). Ispravite dijete ako primijetite da je krivo izgovorilo riječ ili rečenicu (modelirajte). Kada pročitate neku priču ili slikovnicu, nacrtajte ono što se djetetu najviše svidjelo. Bojajte i crtajte s djetetom. Pokažite mu kako se pravilno drži olovka, kakva treba biti postura tijela prilikom crtanja. Vježbajte prstiće - slažite kockice, puzzle, oblikujte glinamol, igrajte se blatom, pijeskom, radite kolačiće od tijesta, šivajte, režite škarama", savjetuje prof. Gajinov. Dakle, svakako je preporuka - čitajte svojoj djeci. Igrajte se s njima, aktivno sudjelujte u međusobnoj komunikaciji i izbjegavajte upotrebu mobilnih telefona i tableta u vrijeme koje odredite da je ''kvalitetno'' zajedničko vrijeme.
No, uz navedeno, jedna od najedukativnijih i vrlo široko primjenjivih igara je edukativna knjiga TheMIUbook koju je osmislila Ana Međimorec, diplomirana fizioterapeutkinja i majka četvero djece. Logopedica objašnjava kako se upravo TheMIUbook pokazala kao odličan alat za igru u kojoj se može puno naučiti. Idealna je za primjenu od najranije dobi, pa sve do ranih školskih dana (nižih razreda osnovne škole).
Što je TheMIUbook?
"TheMIUbook je edukativno kreativna knjiga. Sastoji se od 3 bijele i 3 zelene preklopne stranice. Po bijelim stranicama se piše flomasterom, a po zelenima kredom. Stranice su magnetizirane pa igra i učenje postaju zanimljiviji odabirom i slaganjem magnetića. U ponudi je više od 12 različitih tema magneta: Bajke, Životinje, Svemir, Prijevozna sredstva, Slova i Brojke", objašnjava prof. Gajinov te dodaje da je učenje kroz igru s TheMIUbook-om zabavno i zanimljivo pa djeca najčešće nemaju osjećaj da uče.
"Zadaci se čine poput igre i djeca ih s veseljem rješavaju. TheMIUbook je predviđen i prilagođen za djecu od 3. godine do nižih razreda osnovne škole. Djeca će igru sama prilagoditi svojoj dobi, a mi smo uz pomoć stručnjaka: odgajatelja i logopeda osmislili mnoštvo zanimljivih zadataka za igru i učenje prilagođenih prema dobi djeteta", kazala je kreatorica i autorica knjige TheMIUbook Ana Međimorec.
Zabavan, kreativan i učinkovit način učenja
Naime edukativne igračke poput TheMIUbook pomažu u razvoju govornih, ali i mnogih drugih važnih vještina. "To je jedno jako dobro sredstvo koje nam na zabavan i kreativan način može omogućiti učenje i rješavanje raznih zadataka usmjerenih na određeno područje na kojem želimo raditi. Osim kod govora TheMIUbook može pomoći u bogaćenju vokabulara, vježbanju imenovanja i grafomotorike, vizualne percepcije, jezičnom izražavanju, koncentraciji…"
Ana Međimorec naglašava da su je pozitivne reakcije obitelji, prijatelja, stručnih suradnika i prvih kupaca potaknule da se ozbiljno pozabavi TheMIUbook-om, a sve veće zanimanje i pohvale novih kupaca pokazale su da je to bila odlična zamisao. "Jako me veseli što je toliko roditelja, teta, stričeva, baka i djedova odabralo TheMIUbook kao dar za svoje najmlađe", kazala je Međimorec.
Djeca putem igre TheMIUbook razvijaju kreativnost i obogaćuju rječnik
Smišljajući priče djeca razvijaju svoju maštu, kreativnost i obogaćuju rječnik. "Kroz zadatke tipa “izbaci uljeza” potaknut ćemo njihovo logično razmišljanje. Nova znanja stječu npr. i s magnetićima "Vremenske prilike". Uče o godišnjim dobima i kakvo je vrijeme tipično za svako od njih. Magnetićima "Životinje" šire se priče ali i znanja koje se životinje i kako spremaju za zimski san. Kroz temu "Voće i povrće" naučit će kada sazrijevaju jabuke i kruške, a kada uživamo u slasnim jagodama ili lubenici", objašnjava prof. Gajinov.
"Crtanje linija po zadanom modelu pozitivno utječe na razvoj grafomotorike, a igra Memory na koncentraciju i pamćenje. Na čitanje i računanje potičemo djecu predškolske dobi igrom s magnetićima "Slova” i “Brojke", a školsku samostalno rješavati zadatke, probleme i donositi odluke. TheMIUbook-om štedimo papir jer se sve lako izbriše, a djeca mogu vježbati i provjeravati zadatke i nova znanja dok ih u potpunosti ne usvoje", objasnila je logopedica.
