Akutne respiratorne infekcije najčešće su infekcije dječje dobi, pogotovo kod mališana koji idu u vrtić, a uzroci su virusi i bakterije. Pitali smo dvije pedijatrice kako zaštititi djecu, a uz to i starije članove obitelji, u narednim hladnim mjesecima i još uvijek izazovnom razdoblju - jer pandemija koronavirusa još traje
Počela je jesen, djeca su se vratila u vrtiće i škole, a dolaskom hladnijih dana sve više vremena provodit ćemo u zatvorenom. Pandemija uzrokovana koronavirusom još traje pa je svaki kašalj, šmrcanje, grlobolja i visoka temperatura dodatan razlog za zabrinutost, kako kod mališana, tako i kod odraslih. Djeca su se vratila u kolektive gdje provode puno vremena u većoj grupi mališana iz različitih obitelj pa su tako više izložena i virusima i bakterijama. Sasvim je očekivano da će se često iz vrtića vraćati uz kašljucanje i šmrcanje i curenje iz nosića. U prvih pet godina života, djeca u prosjeku godišnje prebole od 6 do 9 akutnih infekcija dišnih organa.
Uzroci akutnih respiratornih infekcija mogu biti virusi i bakterije
Koji su uzroci respiratornih infekcija kod djece, kako se liječe te najvažnije, kako ih spriječiti, pitali smo dr. sc. Željku Vlašić Lončarić, dr. med., spec. pedijatar, uži specijalist pedijatrijske pulmologije iz Poliklinike za dječje bolesti Helena.
"Akutne respiratorne infekcije najčešće su infekcije dječje dobi, pogotovo kod mališana koji pohađaju vrtiće. Dolaskom hladnijih dana i učestalijim boravkom u zatvorenim prostorima, povećan je rizik za umnožavanje raznih virusa i bakterija, koji se nastanjuju na sluznici gornjeg dišnog sustava te tako posljedično izazivaju i nastanak simptoma bolesti. Kako se u ranijoj dječjoj dobi tek formira vlastiti imunološki sustav, normalno je da u kontaktu s infektivnim čimbenikom dijete razvija simptome, kao mehanizam obrane od „nepoznatog“ te tako stvara obrambene mehanizme u sljedećem kontaktu s virusom ili bakterijom", rekla nam je pedijatrijska pulmologinja te objasnila koji su uzročnici akutnih respiratornih bolesti:
- U prvom redu su to razni virusi (respiratorni sincicijski virus - RSV, rinovirusi, enterovirusi, adenovirusi i ostali) te
- bakterije (Moraxella catarrhalis, Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae)
Liječnica ističe da većina navedenih uzročnika ne izaziva ozbiljne kliničke simptome, najčešće su to hunjavice, sekrecija iz nosa, kašalj, blago povišena temperatura, svi se liječe simptomatskom terapijom u kućnim uvjetima no postoji jedan uzročnik koji može izazvati ozbiljnije posljedice.
Pneumokok može uzrokovati ozbiljne komplikacije, pogotovo ako dijete nije cijepljeno
"Jedini uzročnik koji zahtijeva ozbiljniji pristup liječenju je Streptococcus pneumoniae (pneumokok), pogotovo ako dijete nije cijepljeno protiv istog. Kod pneumokokne infekcije simptomi bolesti razvijaju se rapidno s visokom temperaturom i općom slabošću, uz kašalj, ponekad i otežano disanje. Tada je svakako potrebno posjetiti liječnika kako bi se pravovremeno započelo liječenje i spriječio razvoj komplikacija, poput upale pluća i meningitisa", ističe dr. sc. Željka Vlašić Lončarić.
Veliki postotak djece, pogotovo dojenčadi i male djece je asimptomatski nositelj (kliconoša) pneumokoka u svom nazofarinksu i tako može zaraziti drugu djecu, ali i odrasle. Ovo je jako važno znati jer Streptococcus pneumoniae jedan je od glavnih uzroka obolijevanja i vodeći bakterijski uzročnik sluzničkih (akutne upale srednjeg uha, nebakterijemične pneumonije, sinusitisa) i invazivnih (sepse, meningitisa, bakterijemične pneumonije) infekcija kod djece, saznali smo od dr. sc. Lorne Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević“, Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Svaka infekcija pneumokokom može se komplicirati teškom kliničkom slikom i kod djece i odraslih, posebno baka i djedova i bolesnih ukućana koji imaju bliski kontakt s malom djecom koja su možda kliconoše pneumokoka jer i upala pluća u starijoj životnoj dobi može biti teška bolest.
Najučinkovitija zaštita od invazivnih (teških) oblika bolesti je cijepljenje, a cjepivo protiv pneumokoka nalazi se od 2019. godine i u programu cijepljenja u našoj zemlji. "U cijepljenim populacijama je zamijećeno smanjenje broja pneumonija i invazivnih pneumokoknih bolesti u odraslih, prvenstveno starijih osoba. To je posljedica smanjenja nazofaringealne kolonizacije u cijepljene djece pa su odrasli manje izloženi “dječjim” sojevima i rjeđe se zaražavaju. U zemljama koje su uvele pneumokokno cjepivo u nacionalni imunizacijski program, neke su studije pokazale kako je cijepljenje dojenčadi dovelo do smanjenja hospitalizacije zbog pneumonije u odraslih za čak 50%", rekla je pedijatrijska infektologinja dr. sc. Lorna Stemberger Marić. Stoga prevencijom u vidu cijepljenja štitimo naše najmilije.
Covid-19 i dalje se širi, a ni gripa nije nestala
No kako pandemija koronavirusa još traje, a virusne respiratorne infekcije kod djece mogu uzrokovati razvoj bakterijskih superinfekcija, pitali smo liječnice kako zaštititi najmlađe, ali i cijelu obitelj.
"Posljednjih 18 mjeseci nalazimo se u jednom od najvećih izazova u modernoj medicini, pandemiji SARS-CoV-2 infekcije (covid-19), koja ima mnoštvo kliničkih prezentacija simptoma, a obuhvaća sve dobne skupine, pa tako i djecu. Prema dosadašnjim pokazateljima, klinička slika covid-19 infekcije u djece u najvećem broju slučajeva manifestira se asimptomatski ili s blagim simptomima, tako da je bolest klinički gotovo nemoguće razlikovati od ostalih virusnih respiratornih bolesti", rekla nam je dr. sc. Željka Vlašić Lončarić te objasnila da su djeca opasnija kao tzv. "kliconoše“ ili prenositelji bolesti, čime mogu ugroziti ranjive skupine u svojoj okolini (bake, djedove, kronične bolesnike), pogotovo ako oni nisu cijepljeni.
Najčešća i najteža virusna infekcija je infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV)
"Prošle smo godine zbog pandemije koronavirusa i svega što je ona donijela imali malo drugačiju epidemiološku situaciju. Iako smo se jako bojali zime i klasičnih zimskih (poglavito respiratornih) infekcija, one su u velikoj mjeri lani izostale. Pretpostavlja se da su za to najviše zaslužne epidemiološke mjere - socijalno distanciranje, nošenje maski, pranje ruku, “online” nastava i izbjegavanje kolektiva što su glavni predisponirajući faktor za širenje ovih (kapljičnih) infekcija", kaže dr. sc. Lorna Stemberger Marić, ali naglašava da je jedna od najčešćih i najtežih virusnih respiratornih infekcija u djece (poglavito dojenčadi i male djece) infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV), koji se ove godine u Hrvatskoj pojavljivao od svibnja kroz cijelo ljeto, što je izrazito neuobičajeno za ovaj (predominantno) zimski virus.
"To što smo prošle godine imali manje RSV-a znači da sada imamo više prijemljive populacije što bi čak moglo izazvati veću epidemiju ove godine, posebice uz popuštanje mjera i povratkom djece u kolektive. Također je zamijećeno povećanje dobi oboljelih od RSV-a jer nisu imali priliku oboljeti ranije godine, tako da možemo očekivati obolijevanje i nešto starije djece u sljedećoj epidemiji", kaže pedijatrijska infektologinja te dodaje da isto vrijedi i za gripu koja nije nestala i nije zamijenjena COVID-om.
Svojim ponašanjem i cijepljenjem možemo spriječiti širenje zaraznih bolesti!
"Lani smo srećom izbjegli “dvojnu pandemiju” (covid i gripa), ali to znači da je manje ljudi bilo izloženo gripi i da je ove godine više njih prijemljivo za nju, pa ne mogu dovoljno naglasiti važnost cijepljenja protiv gripe i u ovoj sezoni! Iako se zapravo ne zna kakva će sezona biti i što možemo očekivati u narednim mjesecima, protekla godina nam je pokazala kako jako puno možemo utjecati na pojavu virusnih respiratornih bolesti (svojim ponašanjem i cijepljenjem).
Kako smo ipak prošle godine svjedočili značajnom padu u učestalosti svih dječjih zaraznih bolesti i značajno manjem broju posjeta hitnim ambulantama, liječnica ističe da je to dokaz da naše ponašanje značajno utječe na pojavnost zaraznih bolesti. "Upravo tako - pranjem ruku, prozračivanjem prostora, ostajanjem kod kuće u slučaju pojave znakova bolesti, te izbjegavanjem slanja bolesne djece na čuvanje bakama i djedovima možemo pokušati zaštititi i svoje starije članove obitelji i društva", savjetuje dr. sc. Lorna Stemberger Marić.
Više informacija o pneumokoknim bolestima potražite na web stranici pneumokok.hr.
