Projekt "Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“ osmišljen je kako bi pomogao očuvati prirodni pokret i naviku redovite tjelesne aktivnosti, s kojom su djeca krenula u školu, u uvjetima u kojima ne postoji prostor namijenjen za provedbu tjelesne aktivnosti, odnosno u školama bez dvorane
Jesi li znala da svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a da više od trećine djece ne sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, dok ih zato čak 56,1 % više od dva sata dnevno provede pred televizorom i ostalim elektroničkim uređajima?
I bez poražavajuće statistike posve je jasno da su školska djeca danas sve manje tjelesno aktivna zbog sjedilačkog načina života, što ima velike posljedice na zdravlje. Zato je važno od najranije dobi utjecati na njihovu aktivnost. U predškolskom razdoblju igra kao primarna aktivnost djece uključuje mnogo kretanja te time visoku razinu tjelesne aktivnosti. Polaskom u osnovnu školu dolazi do promjene u očekivanjima te se sukladno tomu povećava vrijeme koje djeca provedu u sjedilačkim aktivnostima. Na taj način smanjuje se razina dotadašnje svakodnevne tjelesne aktivnosti djece, a njihov novi, većinski sjedilački model ponašanja počinje predstavljati rizik za razvoj bolesti.
Iako se iz percepcije šire javnosti možda ne doima tako, mnoge osnovne škole u Republici Hrvatskoj ne zadovoljavaju osnovne tehničke, materijalne i prostorne uvjete te nemaju mogućnost provedbe planirane i zakonom propisane nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Zbog toga djeca koja pohađaju te škole imaju ograničene mogućnosti za redovitu tjelesnu aktivnost.
Projekt "Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“ osmišljen je kako bi pomogao očuvati prirodni pokret i naviku redovite tjelesne aktivnosti, s kojom su djeca krenula u školu, u uvjetima u kojima ne postoji prostor namijenjen za provedbu tjelesne aktivnosti, odnosno u školama bez dvorane.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz pomoć Ministarstva zdravstva, a u sklopu provedbe nacionalnog programa "Živjeti zdravo“, 2015. godine osigurao je sredstva za kupnju čak 120 poligona za tjelesnu aktivnost školske djece za sve matične osnovne škole u Republici Hrvatskoj koje nemaju sportske dvorane. Ova međuresorna investicija, kojom je prvi put resor zdravstva uložio sredstva u resor odgoja i obrazovanja, dokaz je činjenice da je aktivnosti očuvanja zdravlja nužno provoditi u okolinama u kojima djeca provode najveći dio svojeg vremena, izvan zdravstvenih ustanova, a prije nastanka prvih znakova bolesti. U sljedećoj fazi 2020. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz pomoć sredstava Europskog socijalnog fonda osigurat će poligone za tjelesnu aktivnost školske djece za sve područne škole koje nemaju dvoranu, njih oko 1000.
Upravo je za ovaj projekt stručni tim HZJZ-a u srijedu u Bruxellesu primio važnu nagradu. Naime, prepoznat je kao jedan od 16 najboljih modela dobre prakse iz resora zdravstva, edukacije i sporta vezanih uz provedbu trećeg cilja, Zdravlje – Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija, koji je jedan od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
"Ova je nagrada veliko priznanje našem višegodišnjem radu i uloženim naporima da svakom djetetu u Hrvatskoj omogućimo jednake uvjete za zdravi rast i razvoj te redovitu tjelesnu aktivnost. Ponosni smo što i situacija na terenu pokazuje da je projekt izvrsno prihvaćen“, izjavila je na dodjeli doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologinja, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica projekta "Živjeti zdravo“.
O projektu "Živjeti zdravo"
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi program promicanja zdravlja "Živjeti zdravo“ u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt „Živjeti zdravo“, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i trajat će od 2016. do 2022. godine. Cilj je projekta "Živjeti zdravo“ unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika. Provedbom ovog projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Projekt "Živjeti zdravo“ sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
