Istraživanje Sveučilišta u San Franciscu pokazalo je da djeca koja provode više vremena na društvenim mrežama lošije prolaze na testovima čitanja, vokabulara i pamćenja. Što više vremena provedu skrolajući, to im rezultati padaju.
Mnogi roditelji već dugo osjećaju zabrinutost zbog vremena koje njihova djeca provode na društvenim mrežama. I sad nove znanstvene spoznaje potvrđuju da bi zaista bilo dobro postaviti jasne granice i pratiti što i koliko djeca koriste te platforme.
Istraživanje Sveučilišta u San Franciscu pokazalo je da djeca koja provode više vremena na društvenim mrežama lošije prolaze na testovima čitanja, vokabulara i pamćenja. Što više vremena provedu skrolajući, to im rezultati padaju.
U istraživanju je sudjelovalo više od 6.000 djece u dobi od 9 do 11 godina, koja su dio dugogodišnje studije Adolescent Brain Cognitive Development (ABCD), koja prati i navike korištenja društvenih mreža.
Djeca su podijeljena u tri skupine, ovisno o tome koliko su vremena provodila na društvenim mrežama kroz godine:
- Prva skupina koristila je malo ili nimalo društvenih mreža.
- Druga je skupina počela s malom upotrebom, a do 13. godine provodila oko sat vremena dnevno na mrežama.
- Treća skupina skrolala je i više od tri sata dnevno.
Svim skupinama su provedeni kognitivni testovi na početku i u ranoj adolescenciji.
Rezultati su pokazali da djeca koja su dnevno provodila oko sat vremena na društvenim mrežama imala su za jedan do dva boda niže rezultate na testovima čitanja i pamćenja u usporedbi s onima koji uopće nisu koristili društvene mreže. Oni koji su provodili tri ili više sati imali su čak do pet bodova niže rezultate.
Dr. Sanjeev Kothare, pedijatrijski neurolog koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe za NY Post da je problem dvostruk: “Djeca često koriste društvene mreže tijekom nastave, što narušava njihovu koncentraciju, ili pak ostaju budna do kasno, zbog čega su sljedeći dan umorna i ne mogu dati najbolje od sebe”.
I nije stvar samo u ukupnom vremenu pred ekranom. Istraživanje je pokazalo da su upravo društvene mreže te koje najviše utječu na pad u kognitivnim sposobnostima.
“Gledanje televizije je pasivnija aktivnost koja dopušta multitasking, dok društvene mreže zahtijevaju mnogo više pažnje i aktivnog uključivanja mozga,” objašnjava Kothare.
Zbog toga djeci često ne ostaje dovoljno mentalne energije za fokusiranje na školu i učenje.
Stoga stručnjaci savjetuju da se djeca tijekom školskih sati, ali i izvan njih, usmjere na korisnije i konstruktivnije aktivnosti.
Zašto je važno postaviti granice?
Osim školske uspješnosti, zabrinutost izaziva i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i tinejdžera. U 2023. godini, američki kirurg upozorio je da pretjerano korištenje društvenih mreža može narušiti emocionalno zdravlje mladih.
Istraživanja pokazuju da intenzivno korištenje može utjecati na dijelove mozga povezane s emocijama, kontrolom impulsa i društvenim ponašanjem. Također može povećati rizik od depresije, anksioznosti i niskog samopouzdanja.
Sve veći broj škola u SAD-u zbog ovih razloga uvodi stroge mjere ograničavanja tehnologije u učionicama. Primjerice, u New Yorku je nedavno uvedena potpuna zabrana korištenja pametnih telefona tijekom nastave u svim osnovnim i srednjim školama.
Iako je ta odluka izazvala brojne polemike, učitelji tvrde da je jedna od najboljih stvari koja se dogodila školama i učenicima.
Kako roditelji mogu pomoći?
Stručnjaci poput dr. Kotharea potiču roditelje da se uključe i kod kuće, postavljajući jasna pravila oko korištenja društvenih mreža.
“Svakako preporučujem pristup koji nagrađuje dobro ponašanje,” kaže on. “Daj im motivaciju da manje vremena provode na društvenim mrežama i više pažnje posvete školi. Nagrade mogu biti gledanje filma, dodatno vrijeme za sport ili omiljeni obrok tijekom vikenda.”
Pozitivna motivacija, kako tvrdi dr. Kothare, najbolji je način da djeca pristanu na manje vremena na društvenim mrežama i više se posvete učenju i odmoru.
