Powered by:
Godinama se vjerovalo kako je beba u majčinom trbuhu u potpuno sterilnom okruženju, a onda su prije nekoliko godina znanstvenici otkrili bakterije i u posteljici, što uopće nije loša vijest
Posljednje desetljeće prepuno je novih saznanja o bakterijama i njihovoj važnosti za ljudski organizam. Pokazalo se da imaju utjecaj na razvoj bolesti kao što su dijabetes, autizam i gojaznost, a 2014. godine otkriveno je da posteljica ipak nije sterilna već da i u njoj žive mikroorganizmi. Zahvaljujući toj spoznaji, znanstvenici su otkrili i moguću povezanost mikroorganizama u posteljici s prijevremenim porodima.
Sve te bakterije, s gljivicama, parazitima i virusima, čine tzv. mikrobiom - nevidljivu zajednicu mikroorganizama kojih je u i na tijelu čak deset puta više nego stanica u tijelu, a njihova ukupna težina može iznositi i do dva kilograma.
Možemo ga razlikovati po organskim sustavima, pa tako postoji mikrobiom kože, crijeva, usne šupljine i dr. On je prva linija obrane tijela od raznih bolesti, a njegovo sazrijevanje tijekom djetinjstva predstavlja presudan korak u razvoju imunološkog sustava u odrasloj dobi.
Posteljica ipak nije sterilna
Donedavno se smatralo da djeca do porođaja nisu izložena bakterijama, odnosno da su za vrijeme trudnoće u potpuno sterilnom mediju. No Dr. James Versalovic iz Dječje bolnice u Houstonu prije je nekoliko godina otkrio da se čak i u posteljici nalaze bakterije. Daljnjim istraživanjem uočio je kako se mikrobiom posteljice žena koje su prijevremeno rodile bitno razlikuje od onih koje su rodile u predviđenom terminu, što u budućnosti može biti korisno za praćenje trudnoće.
Sljedeći kontakt s bakterijama beba će imati tijekom poroda, zatim dojenjem. Mikrobiom se nastavlja intenzivno formirati tijekom prvih mjeseci života, a do kraja druge godine formira sastav koji ostaje tijekom cijelog života i u potpunosti je jedinstven kod svake osobe.
Carski rez, dojenačka prehrana ili rana primjena antibiotika u djece samo su neki od faktora koji mogu utjecati na zdravlje i pojavu bolesti, posebno atopijskih. S druge strane, kontakt sa životinjama od najranije dobi ima zaštitnu ulogu na razvoj atopijskih bolesti.
Utjecaj mikrobioma na nastanak bolesti
O važnosti uravnoteženog mikrobioma govorila nam je i specijalistica dermatologije i venerologije dr. sc. Nives Pustišek. Zadnjih desetljeća sve je veća učestalost atopijskih bolesti (atopijski dermatitis, alergija na hranu, astma, alergijski rinitis), pogotovo kod djece u razvijenijim zemljama svijeta, a objašnjenje se pokušava naći u "higijenskoj hipotezi".
Naime, kako dr. Pustišek objašnjava, izostaje kontakt s velikim brojem bakterija i crijevnih parazita kojemu je u prethodnim stoljećima bio izložen svaki čovjek od rođenja. Uz to, prečesto pranje i uporaba agresivnih sredstava za pranje narušava mikrobiom kože. Na primjer, antibakterijski sapuni utječu na promjenu mikrobioma kože te podižu razinu pH najpovršnijeg sloja za gotovo tri jedinice što rezultira aktivacijom kožnih enzima koji slabe veze između stanica kože i slabe kožnu barijeru.
"Takva koža je propusna, s jedne strane pojačan je gubitak vode kroz kožu i ona je isušena, a s druge strane alergeni lakše prodiru u dublje slojeve kože u kojima se događa imunološki odgovor", objašnjava dr. Pustišek.
Danas u svijetu troje od desetero djece pati i od ekcema, nezaraznog stanja kože koje dovodi do isušivanja i stvaranja ljuskavih mrlja s crvenilom i svrbežom kože. Istraživanja La Roche-Posay laboratorija pokazala su da nije dovoljno samo obnoviti zaštitnu barijeru kože za dugotrajno ublažavanje ekcema, nego je neophodno vratiti ravnotežu njenom mikrobiomu. Na osnovi tih istraživanja razvili su Lipikar Baume AP+M, inovativan balzam koji koži vraća lipide, djeluje protiv iritacije i svrbeži, a namijenjen je djeci i odraslima s iznimno suhom kožom sklonoj atopiji.
Kako zaštititi mikrobiom?
Osim spomenute higijenske hipoteze i kontakta sa životinjama, na mikrobiom utječu i čimbenici poput primjene antibiotika, stila života i prehrane. Naime, zdrav mikrobiom crijeva preduvjet je i za zdrav mikrobiom kože.
"Na primjer, moderna zapadnjačka prehrana utječe na neravnotežu mikrobioma, a konzumacija veće količine ugljikohidrata mijenja mikrobiotu usne šupljine i stvara predispoziciju za razvoj karijesa i slično", objašnjava dr. Pustišek.
Dakle, mikrobiom se najbolje čuva zdravim životnim stilom, što podrazumijeva zdravu prehranu, uporabu probiotika i prebiotika, korištenje blagih sredstava za pranje te dermokozmetiku koja jača mikrobiom kože i dovodi ga u ravnotežu. Ne zaboravi - da bi mikrobiom obavio sve zadaće zaštite organizma, mora biti uravnotežen i raznolik.
