Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj za 2021. godinu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj za lanjsku godinu. U 2021. godini u rodilištima Hrvatske bilo je ukupno 36.346 poroda s 36.991 rođenih, naveli su.Od 36.991 rođenih bilo je 36.854 živorođenih i 137 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 72 novorođenčadi.
Najveći udio poroda prema dobi majke, 34 posto zabilježen je u dobnoj skupini rodilja do 30 do 34 godine. Slijede porodi majki u dobi od 25 do 29 godina u udjelu od 28 posto, a 20 posto poroda je zabilježeno u dobnoj skupini od 35 do 39 godina. Porodi u ostalim dobnim skupinama su zastupljeni u znatno manjim udjelima.
U Hrvatskoj se već niz godina bilježi sve manji broj poroda u mlađim dobnim skupinama i porast broja poroda nakon tridesete godine života što se povezuje s s već prisutnim društvenim promjenama poput produljenog školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ili pak promjenom stava prema formiranju obitelji, navodi HZJZ.
Porast broja poroda majki u tridesetim i četrdesetim godinama
Struktura poroda prema dobi majke i trend rađanja su promijenjeni od 2016. g., s blagim porastom broja poroda majki u tridesetim i četrdesetim godinama života te padom broja poroda u mlađim dobnim skupinama, PIŠE u izvješću HZJZ-a.
Od 2016. g. naovamo porodi su najučestaliji u dobi od 30 do 34 godine, dok su prethodnih desetak godina bili najučestaliji u dobi 25 - 29 godina. Dobna skupina od 25 do 29 godina je od 2016. g. druga po učestalosti poroda, a skupina od 35 do 39 godina je treća po redoslijedu.
HZJZ je pratio i podatke o ranijim porodima, o pobačajima, ali i o smrtnosti rodilja. Podaci o spontanim pobačajima i drugim uzrocima gubitka ploda (hidatidiformna mola, izvanmaternična trudnoća), kao i o namjernim prekidima trudnoće, dio su porodne statistike jer mogu biti povezani s komplikacijama trudnoće i ishodom evidentiranog poroda. Međutim, ovaj podatak često nije zabilježen u prijavama poroda.
U 2021. g. kod 1977 rodilja ili 5,4 posto ovaj podatak nije bio unesen. Među 34.369 rodilja za koje je ovaj podatak poznat, kod 78,9 posto nisu zabilježeni raniji pobačaji ili prekidi trudnoće, kod 15,9 posto zabilježen je jedan pobačaj ili prekid trudnoće, kod 3,7 posto zabilježena su dva pobačaja i/ili prekida trudnoće, a u 1,4 posto rodilja zabilježen je veći broj.
U odnosu na prethodne godine nema znatnih promjena u odnosu na raspodjelu broja ranijih pobačaja i/ili prekida trudnoća u rodilja. Iako na perinatalnu smrtnost (mrtvorođenje i smrt u prvih sedam dana života novorođenčeta) utječe niz isprepletenih činitelja, od onih socijalne i gospodarske prirode do bioloških, smatra se da dobra antenatalna zaštita, koja podrazumijeva odgovarajući broj pregleda u trudnoći znatno može utjecati na tijek i ishod trudnoće.
Prema dostupnim podacima 587 rodilja imalo je potpuno nekontroliranu trudnoću, a njih 1,4 posto pregledalo se od jednog do tri puta tijekom trudnoće, točnije njih 519. Prvi pregled valjale bi rodilje obaviti do osmog tjedna trudnoće a ovaj kriterij zadovoljilo je 67,4 rodilja a do kraja prvog tromjesečja njih 92,9 posto odnosno njih 35. 653.
Porast broja carskih rezova
Lani je zabilježeno 25.719 spontanih poroda (70,8 posto ukupnoga broja poroda), a 551 porod (1,5 posto) je dovršen vakuum-ekstrakcijom. HZJZ navodi i da je zabilježeno 46 vaginalnih poroda zatkom (0,1 posto), 7 poroda dovršenih ručnom ekstrakcijom, 7 poroda dovršenih forcepsom i 10.016 carskih rezova (27,6 posto). Broj i udio poroda dovršenih carskim rezom je u porastu u odnosu na 2020. g., kada ih je zabilježeno 9472 ili 26,6 posto.
Zabrinjavajući je kontinuirani trend rasta carskih rezova, objašnjavaju iz HZJZ-a. Iz 10.016 carskih rezova u hrvatskim rodilištima 2021. g. ukupno je porođeno 10.501 dijete, od kojih je 10.483 djece bilo živorođeno. Problem porasta broja carskih rezova kao načina dovršetka poroda povezuje se s tumačenjem prava trudnica na slobodan izbor, odnosno utjecajem volje trudnice na odluku porodničara o načinu dovršenja poroda. Svakako odluka o dovršetku poroda treba biti stručno opravdana te u većini europskih država, a od 2019. g. i u Hrvatskoj, porodničarska društva donose stručne smjernice čija primjena bi mogla pomoći u kontroli opravdanosti dovršetka poroda carskim rezom.
Sve više tužbi
Jedan od potencijalnih uzroka porasta je i povećani oprez struke zbog sve učestalijih tužbi rodilja u slučajevima komplikacija u trudnoći i/ili porodu s nepovoljnim perinatalnim ishodom. Primjena carskog reza isključivo prema stručnim smjernicama i 'vraćanje' prirodnom spontanom porodu, ako drugačiji postupak nije neophodan, trebao bi biti jedan od pokazatelja kvalitete perinatalne zaštite u zdravstvenim ustanovama.
Od ukupno 36.346 poroda u 2021. g., zabilježeno je 35.718 jednoplodnih poroda (98,3 posto). Blizanci su porođeni iz 611 poroda (1,7 posto), a 17 poroda je bilo troplodno. Među rođenima iz jednoplodnih poroda je bilo 35.594 živorođenih i 124 mrtvorođenih. U blizanačkim porodima je zabilježeno 1210 živorođenih i 12 mrtvorođenih, a iz troplodnih poroda rođeno je 50 živorođenih i jedno mrtvorođeno dijete.
U 2021. godini su zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj umrle četiri žene, tri od infekcije COVID-19 s respiratornim komplikacijama i jedna zbog izravnog porodničkog uzroka, odnosno embolije krvnim ugruškom. U 2020. godini su zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj umrle dvije žene, jedna od izravnog porodničkog uzroka (embolija plodnom vodom), a druga od akutnog pankreatitisa, a ujedno je bila COVID-19-pozitivna prije poroda. U 2019. su također zabilježene dvije maternalne smrti, a u 2017. i 2018. g. nije zabilježena ni jedna smrt u trudnoći, porodu ili babinju.
Vodeći uzroci mrtvorođenja su pak komplikacije u trudnoći u 39 od 137 slučajeva ili 28,5 posto (komplikacije prijevremenog poroda, komplikacije posteljice), potom slijede: skupina različitih uzroka (bolesti majke poput gestacijske hipertenzije, šećerne bolesti, bubrežnih bolesti, poremećaja štitnjače, komplikacija infekcije COVID-19, fetalni gubitak krvi, nepoznati uzrok mrtvorođenja) u 37 slučajeva ili 27 posto, asfiksija (pupkovina oko vrata, aspiracija amnijske tekućine i drugi uzroci) u 21 slučaju ili 15,3 posto.
