Znate li zašto je za vašeg školarca važan vitamin D?

Svi načelno znamo da nam je vitamin D, nazvan i sunčani vitamin, potreban za zdravlje naših kostiju te može izazvati rahitis, ali su ostali njegovi pozitivni učinci manje poznati. Još manje je prosječan čovjek upućen u simptome manjka ovog bitnog vitamina. No krenimo ispočetka i saznajmo koju on ulogu ima u našem organizmu, zašto nam je uopće potreban.

Zašto je važan?

Ukratko rečeno, vitamin D dragocjen je za naše kosti jer pomaže pri apsorpciji kalcija. Naime, vitamin D dolazi u naš organizam na dva načina, putem sunčanih zraka koje djeluju na našu kožu ili kad ga unesemo hranom. Nakon što prođe kroz bubrege i jetru dobiva sposobnost poticanja sinteze bjelančevina, koja omogućava prijenos kalcija iz crijeva u krv. Ulaskom u stanice crijeva, kostiju, bubrega i paratireoidnih žlijezda omogućava se održavanje razine kalcija i fosfora u krvi i u kostima.

Pedijatar dr. sc. Milivoj Jovančević upozorava i na druge važne funkcije vitamina D: Regulira i aktivnost velikog broja gena i u većini ostalih organa (mozak, srce, koža, spolne žlijezde, prostata, dojke). U ovakvom obliku također sudjeluje u razmnožavanju i diferencijaciji (sazrijevanju) stanica a značajni učinak ima i na imuni sustav.

Foto: Freepik

Što kad ga nema?

Manjak vitamina D ne samo da smanjuje količinu kalcija koja se ulaže u kosti, nego se, objašnjava dalje Jovančević, kalcij iz kostiju tada koristi za potrebe funkcioniranja cijelog organizma pa dolazi do omekšavanja kostiju. U dječjoj dobi nedovoljne količine vitamina D izazivaju rahitis, bolest mekih i deformiranih kostiju koja sa sobom nosi još niz poremećaja u razvoju. Zbog neodgovarajuće prehrane ta je bolest prije 60-ak godina kod nas bila veoma raširena, međutim danas je vrlo rijetka zahvaljujući dugogodišnjoj prevenciji od dojenačke dobi. Kako naglašava Jovančević, vitamin D potreban je najviše u periodima ubrzanog rasta (dojenački period i mlađa predškolska dob), u adolescenciji i u starijoj životnoj dobi.

Neprimjerena prehrana nije jedini mogući uzrok manjka vitamina D u našem organizmu, nekoliko čimbenika može tomu pridonijeti:

• nedovoljno izlaganje suncu
• tamnoputost: pigment melanin (koji je više zastupljen kod tamnoputih ljudi) štiti kožu od UV zraka, ali odmaže u apsorpciji vitamina D
• poremećaj rada bubrega
• poremećaji probavnog sustava: cistična fibroza, Chronova bolest i celijakija mogu negativno utjecati na apsorbciju vitamina D
• debljina: vitamin D ekstrahira se iz krvi, a masne stanice u krvi otežavaju taj proces
• život u krajevima s malo sunčanih sati
• neadekvatna prehrana

Simptomi da ga nema dovoljno

Najteži poremećaji što ih manjak vitamina D može izazvati su rahitis kod djece (očituje se u izbočenjima čeonih kostiju, zadebljanjima hvatišta rebara na prsnoj kosti, „krivim nogama“) i osteoporoza kod odraslih. No postoje i simptomi blažeg nedostatka, evo onih koji se očituju kod djece:

• poteškoće s disanjem (može ukazivati i na manjak kalcija)
• meka lubanja i kosti nogu koje mogu izgledati zakrivljene
• usporen rast i mala težina
• kasno izbijanje zubi
• razdražljivost
• sklonost infekcijama
• u rijetkim situacijama  izaziva slabost srčanog mišića

Gdje ga pronaći?

Sunce je zaslužno i za vitamin D koji se sintetizira u našem organizmu i onaj koji dobivamo prehranom jer je neophodno za život  i biljkama i životinjama kojima se hranimo. Današnji ljudi više vremena provode u zatvorenom, kremama se štite od UV zraka, a mnogi i žive u područjima s manje sunčanih sati. Stoga je povećana važnost odgovarajuće prehrane, pa se vitaminom D obogaćuju namirnice koje se svakodnevno koriste u prehrani većine stanovnika (mlijeko, jogurt, različiti namazi, margarin, ulje, tjestenina itd.). Prirodni izvori u hrani su riblje ulje (15 ml sadrži 1360 internacionalnih jedinica), plava riba (50 g sardine sadrži 250, a 85 grama tune 200 internacionalnih jedinica), jaje (20 internacionalnih jedinica), teleća jetra i gljive. Naravno, kao opcija postoje i suplementi. Po riječima dr. Jovančevića, za osnovnoškolce se oni preporučuju u količini od 400 do 600 internacionalnih jedinica dnevno. Naravno, prije njihova uzimanja valja se konzultirati s liječnikom.