Rujan je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, od kojeg svake godine u svijetu oboli oko 400 000 djece i adolescenata, u Hrvatskoj od 2019. do 2023. od te bolesti godišnje prosječno oboli stotinu djece u dobi do 14 godina, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak HZJZ-a, u Hrvatskoj je u 2023. dijagnoza maligne bolesti postavljena u 97 djece. U 2024. od malignih bolesti umrlo je desetero djece.
Rujan je posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, s ciljem informiranja javnosti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma te osiguravanja pravodobne dijagnoze i liječenja za svako dijete.
Simbol raka u dječjoj dobi je zlatna vrpca, odabrana, jer predstavlja vrijednost i snagu djece oboljele od raka, navodi HZJZ.
Simptomi raka kod djece često su nespecifični i mogu nalikovati simptomima drugih, češćih bolesti. Pojava simptoma ne znači nužno da dijete ima rak, ali ako traju ili se pogoršavaju, važno je odvesti dijete na liječnički pregled, ističu.
Dječji rak najčešće nema poznat uzrok te nastaje zbog genetskih promjena u stanicama. Oko 10 posto slučajeva povezano je s nasljednim genetskim čimbenicima. Neke kronične infekcije, poput HIV-a, Epstein–Barr virusa i malarije, mogu povećati rizik. Rak u dječjoj dobi uglavnom ne možemo spriječiti, ali možemo cijepljenjem djece protiv hepatitisa B i HPV-a smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka u kasnijoj životnoj dobi.
Ključni su rano prepoznavanje, dijagnoza i brzo započinjanje liječenja
Budući da se dječji rak uglavnom ne može spriječiti, ključno je njegovo rano prepoznavanje, pravodobno postavljanje točne dijagnoze i brzo započinjanje odgovarajućeg liječenja. Rano otkrivanje bolesti povećava vjerojatnost izlječenja, smanjuje rizik od komplikacija te često omogućuje manje zahtjevno liječenje. Terapija najčešće uključuje kemoterapiju, kirurško liječenje i/ili radioterapiju, uz kontinuirano praćenje i potporu djetetovog rasta, razvoja i prehrane.
Zahvaljujući pravodobnoj dijagnozi i dostupnosti suvremenog liječenja, u razvijenim zemljama izliječi se više od 80 posto djece oboljele od raka. U zemljama s nižim prihodima stopa izlječenja manja je od 30 posto, ponajprije zbog kasne ili pogrešne dijagnoze, otežanog pristupa liječenju, prekida terapije i nedostatka lijekova, upozoravaju iz HZJZ-a.
U Hrvatskoj od 2019. do 2023. od raka godišnje prosječno oboli 55 dječaka i 45 djevojčica u dobi do 14 godina. Najčešće se, u oko trećini slučajeva, dijagnosticira leukemija, slijede tumori mozga i Hodgkinov limfom. Kod adolescenata od 15 do 19 godina se češće javljaju limfomi, rak štitnjače i testisa te rak kostiju.
Daljnja poboljšanja u preživljenju raka kod djece do 14 godina
Najnoviji podaci 4. ciklusa međunarodnog istraživanja o preživljenju od raka, CONCORD, u kojem po treći put sudjeluje i Hrvatska s podacima Registra za rak, pokazali su daljnja poboljšanja u preživljenju od raka kod djece u dobi do 14 godina. Međutim, postoje značajne razlike između zemalja ovisno o stupnju razvijenosti, pa je tako u zemljama visokog dohotka preživljenje veće od 80 posto, u zemljama višeg srednjeg dohotka 60 do 80 posto, dok u zemljama nižeg srednjeg dohotka iznosi 50 do 60 posto.
Podaci za Hrvatsku pokazuju petogodišnje preživljenje od 81,1 posto za djecu dijagnosticiranu u razdoblju 2015. do 2019., što je poboljšanje u odnosu na 79 posto za djecu dijagnosticiranu 2010. do 2014., naglašavaju iz HZJZ.
Iako su prognoze za većinu oblika dječjeg raka vrlo dobre, kod nekih dijagnoza preživljenje je i dalje nisko. Osim toga, liječenje raka u dječjoj dobi može dovesti do trajnih posljedica za zdravlje i povećati rizik od nekih vrsta raka u odrasloj dobi, zbog čega je važno redovito praćenje djece, stoji u objavi HZJZ-a.
