U školama bi uskoro mobiteli mogli biti zabranjeni u potpunosti, pa čak i tijekom odmora.
U hrvatskim školama uskoro bi mogla biti uvedena potpuna zabrana korištenja mobitela – i to ne samo tijekom nastave, već i za vrijeme odmora. O mogućim posljedicama, opravdanosti i granicama takve odluke raspravljali su gosti emisije HTV-a Otvoreno: zastupnica Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin, državna tajnica u Ministarstvu znanosti Zrinka Mužinić Bikić i glavni tajnik Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev.
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja je pokrenula inicijativu zabrane mobitela u školama, istaknula je da su djeca previše izložena ekranima i da to ozbiljno utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
"Kada sam prije dvije godine pokrenula ovu temu, mnogi su me gledali u čudu. Danas sva istraživanja jasno pokazuju da imamo problem. Djeca imaju poteškoće s koncentracijom, spavanjem, mentalnim zdravljem, pa čak i s pretilošću. Vrijeme je da se Hrvatska konačno probudi i poduzme konkretne mjere", rekla je Selak Raspudić.
Zalaže se za to da se mobiteli potpuno isključe iz školskog života, uključujući i odmore, osim u slučajevima zdravstvenih ili edukacijskih potreba.
"Djeca trebaju barem nekoliko sati dnevno biti izvan virtualne stvarnosti – kako bi se ponovno naučila družiti, igrati i fokusirati na nastavu", dodala je.
Kekin: Mobiteli i društvene mreže ugrožavaju mentalno zdravlje djece
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin podržala je inicijativu, ali upozorila da samo zabrana mobitela u školama nije dovoljna.
"Vidimo snažan porast poremećaja mentalnog zdravlja kod djece i mladih u cijelom zapadnom svijetu. Jedan od glavnih uzroka su društvene mreže", kazala je Kekin.
Prema studiji koju je navela, djeca koja ne koriste društvene mreže spavaju u prosjeku više od osam sati dnevno, dok se kod ostalih kvaliteta sna dramatično pogoršava. Drugi podaci pokazuju i porast samoozljeđivanja među djevojčicama u dobi od 10 do 14 godina, što se povezuje s opsesijom tijelom i uspoređivanjem na društvenim mrežama.
Kekin je otkrila da je njezina stranka već uputila u Sabor prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, kojim bi se zabranio pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, osim uz pristanak roditelja.
"To je model koji slijedi Francuska. Djecu treba štititi, a ne prepuštati algoritmima društvenih mreža koje ih ciljano zadržavaju u online svijetu", naglasila je.
'Škole već provode zabranu mobitela, zakon nije potreban'
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić istaknula je da zabrana mobitela u školama već postoji u velikom broju obrazovnih ustanova.
"Oko 90 posto osnovnih škola već sada zabranjuje korištenje mobitela tijekom nastave i odmora. Pravilnik jasno propisuje što je neprihvatljivo ponašanje i koje se pedagoške mjere primjenjuju", rekla je.
Objasnila je da privremeno oduzimanje mobitela ne znači zadiranje u privatno vlasništvo, već je riječ o pedagoškoj mjeri kada učenik ometa nastavu ili krši pravila. Dodala je da Ministarstvo već godinama radi na edukaciji učitelja, roditelja i učenika o sigurnom korištenju digitalne tehnologije.
Ravnatelji: Djeca su pravila uglavnom prihvatila
Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev smatra da škole već dobro funkcioniraju s postojećim ograničenjima.
"U mojoj školi već 12 godina imamo zabranu mobitela. Tijekom nastave to funkcionira odlično, dok je tijekom odmora teže kontrolirati stotine djece na hodnicima. Ali pravila se većinom poštuju", rekao je.
Istaknuo je da mobiteli sami po sebi nisu nužno loši, već način na koji ih koristimo.
"Digitalne tehnologije mogu biti i alat u nastavi, pogotovo za djecu s posebnim potrebama. Zato je važnije raditi na digitalnoj pismenosti, a ne samo na zabranama", poručio je Jurčev.
Dok jedni traže potpunu zabranu mobitela, drugi upozoravaju da bi rigidne mjere mogle izazvati bunt učenika i teškoće u provedbi.
No svi se slažu u jednom – prekomjerno korištenje mobitela i društvenih mreža ozbiljno ugrožava mentalno zdravlje djece, te Hrvatska mora pronaći uravnoteženo rješenje između tehnološkog napretka i zaštite najmlađih.
"Ovo nije ideološka tema, nego pitanje zdravlja i budućnosti naše djece", zaključila je Marija Selak Raspudić.
