Pedijatar dr. Milan Stanojević, šef Neonatološkog odjela KB Sveti Duh, za Klokanicu je prokomentirao rezultate istraživanja UNICEF-a o dojenju u Hrvatskoj te ponudio rješenja kako stanje poboljšati
Iako se već godinama intenzivno radi na promidžbi dojenja kao najboljeg prirodnog i optimalnog načina prehrane djece u ranom djetinjstvu, sudeći prema rezultatima istraživanja UNICEF-a, trend dojenja približno je isti kao i prije 15-ak godina.
"Treba napomenuti da za promjenu ponašanja, koje se proklamira, treba proći između pet i deset godina. No, nešto očito nije u redu jer je trend dojenja isti ili u padu", komentirao je za Klokanicu rezultate istraživanja prof. dr. Milan Stanojević, šef Neonatološkog odjela KB Sveti Duh.
Naime, istraživanje provedeno nad 1621 ispitanikom pokazalo je da između sedam i devet posto novorođenčadi uopće nije dojeno. Oko 20 posto djece dojeno je jedan ili dva mjeseca, a između 35 i 40 posto djece bilo je dojeno do četiri mjeseca starosti.
'Pojačati' trudničke tečajeve
Rezultati iz 1997. godine pokazali su da trećina majki prestaje s dojenjem prije drugog mjeseca starosti, dok polovina majki nastavlja s dojenjem i nakon navršena dva mjeseca života djeteta. Nakon tri mjeseca s dojenjem je nastavila trećina majki, a duže od šest mjeseci isključivo je dojilo samo 19 posto majki u Hrvatskoj.
"Unatoč širokoj inicijativi kojom su obuhvaćene sve populacije, nismo uspjeli dovoljno povećati postotak dojene djece. Jedno od rješenja jest da se 'pojačaju' trudnički tečajevi. Naime, 2009. godine samo je 30 posto roditelja prolazilo taj tečaj, a taj je postotak sada još manji i iznosi oko 20 posto. Odluka o dojenju donosi se u trudnoći i naglasak bismo trebali staviti na taj period kako bi roditelji mogli izgraditi stav i kako bi postali svjesni što dojenje znači za budućnost njihovog djeteta", smatra dr. Stanojević
Kako bi se povećao obuhvat polaznika trudničkih tečajeva, organiziran je i regionalni tečaj za edukatore i to u četiri grada – Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a cilj je bio ujednačavanje sadržaja na tečajevima za trudnice i to pravovaljanim sadržajima. Osim toga, Ministarstvo zdravlja omogućilo je i da pedijatrijske ordinacije i ordinacije opće prakse dobivaju veće glavarine kako bi ih se motiviralo da organiziraju tečajeve za trudnice.
Treba motivirati roditelje
Dr. Stanojević smatra da bi se i roditelje trebalo motivirati da u što većem broju polaze tečaj prije poroda, a kao dobar primjer navodi susjednu Sloveniju gdje čak 70 do 80 posto budućih roditelja polazi tečaj. Naime, roditelji u Sloveniji koje ne polaze trudnički tečaj, od države dobivaju manju novčanu pomoć za novorođenče.
"Drugi način da se produlji vrijeme dojenja jest usuglašavanje stručnjaka oko uvođenja dohrane. Naime, stav UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije jest isključivo dojenje prvih šest mjeseci, dok je stav Europske udruge za perinatalnu medicinu da se dohrana uvodi između 4. i 6. mjeseca starosti. Znači, među stručnjacima postoji određena konfuzija, a to onda zbunjuje i roditelje", kaže neonatolog.
'Pacijenti su naši partneri'
Što se, pak, tiče dijela istraživanja koje se odnosi na duljinu trajanja dojenja, dr. Stanojević smatra da je došlo do napretka. Najnovije brojke, naime, pokazuju da je 36 posto djece dojeno do godine dana starosti. Za usporedbu, 1997. godine samo je jedan do dva posto majki dojilo djecu do godinu dana starosti.
"Trajanje dojenja se produljilo i to je veliki napredak", uočio je šef Neonatološkog odjela.
Ističe i da svakako treba poraditi na boljoj komunikaciji između zdravstvenih djelatnika i pacijenata jer, kako je rekao, većina liječnika i dalje smatra da su oni 'bog i batina'.
"Pacijente ne shvaćamo kao partnere, već kao podređene i taj je stav teško promijeniti. Još uvijek je velika konsternacija ako žena u bolnicu donese plan poroda. Jedino u rodilištu u Rijeci s tim nemaju problema. Treba malo više empatije, mi smo samo ljudi koji pružaju uslugu", zaključio je dr. Stanojević.
