Powered by:
Matea Parlov Koštro jedna je od najuspješnijih hrvatskih atletičarki, olimpijka, državna rekorderka na 10 km i prva osvajačica europske medalje u ženskom trčanju u povijesti Hrvatske.
Uz zavidne sportske rezultate, poznata je i po svom predanom, ali uravnoteženom pristupu prehrani i oporavku. U intervju za portal missMAMA podijelila je kako izgleda njezina svakodnevica i koliko je zdrava prehrana važna – ne samo za profesionalce, nego i za sve rekreativce koji žele napredovati u sportu i osjećati se bolje.
Što jede olimpijka i zašto si ponekad priušti sladoled
„Zdrava prehrana je iznimno bitna u mojoj svakodnevici profesionalne sportašice zbog napornih treninga koji iziskuju dobar oporavak, a svi znamo da je kvalitetna prehrana uz san najbolji oporavak koji možete pružiti svome tijelu“, objašnjava nam Matea dok opisuje kako izgleda jedan njezin prosječan dan.
„Svoj jelovnik planiram kao i treninge. Ukoliko je prema planu energetski zahtjevniji trening onda vodim računa da taj dan jedem dovoljno ugljikohidrata, a ukoliko je niže intenzivan trening baziram se više na unosu proteina, a smanjim unos ugljikohidrata“.
Trudi se svakodnevno pojesti barem jedno serviranje povrća i dvije porcije voća, a hidratacija joj je jako važna: „Uvijek kraj sebe imam bočicu vode ili napitak s elektrolitima.“
Priznaje da si nakon utrke ponekad priušti i nešto što ne spada u kategoriju zdrave prehrane. „Obožavam voće, orašaste plodove i različite salate i bez toga nikako ne mogu preživjeti dan. Naravno da imam "guilty pleasure" koji si priuštim, a to su gazirani sokovi koje obožavam i sladoled“, kaže iskreno.
Slušam potrebe svog tijela
„Dosta vodim računa o planiranju obroka za vrijeme putovanja na natjecanja jer sam već tad u režimu punjenja zaliha glikogena, tako da si unaprijed kupim i pripremim obroke koje ću konzumirati putem. Moram priznati da sam kod sebe primijetila da u stresnim situacijama imam smanjen apetit.
Pred samo natjecanje, pogotovo ako se radi o maratonskoj utrci, izuzetno vodim računa o prehrani, tj. o punjenju glikogenskih rezervi jer je to "gorivo" koje ću trošiti za vrijeme utrke.
Prehrana prije same utrke je vrlo važna jer moramo pripremiti tijelo na napor koji nas očekuje u utrci, pogotovo ako se radi o maratonu. S punjenjem glikogena krećem 3 dana prije utrke i tada biram namirnice bogate ugljikohidratima (bijela riža, bijela tjestenina, bijelo pecivo), a siromašne mastima i vlaknima (izbacujem orašaste plodove i voće). Ovdje mi također pomažu i međuobroci kao što su različiti pudinzi, voćni sokovi, keksi s manje od 10% masti... “
Maraton je specifičan po tome što bez obzira na samo punjenje glikogenskih rezervi prije utrke, maratonci svakih 5 km piju dodatno i ugljikohidrate u vidu napitaka ili gelova.
U fazi oporavka, nakon maratona priuštim si neku manje "zdravu" hranu kao nagradu, ali i za vrijeme priprema slušam potrebe svog tijela i ukoliko tijelo žudi za takvom vrstom hrane naravno da si i to priuštim“, objašnjava nam Matea.
Rekreativci često podcjenjuju važnost pravilne prehrane
Kao netko tko razumije tijelo do najsitnijih detalja, Matea često uočava gdje rekreativci griješe. Prva stvar koju ističe je – podcjenjivanje važnosti prehrane. "U potpunosti se slažem da su mnogi rekreativni trkači isključivo fokusirani na trenažni proces i da premalo vremena posvećuju pravilnoj prehrani. Poznato je da je trening svojevrstan stres za tijelo. Treningom tijelo crpi hranjive tvari koje je vrlo važno nadoknaditi odmah nakon aktivnosti kako bi se mišići u što kraćem periodu regenerirali“, kaže Matea.
Drugi problem je – kvantiteta, čak i kad se jede zdravo. „Primjećujem više grešaka koje rade, a neke od njih su unos prevelikog broja kalorija kroz različite zaslađene napitke, kroz namirnice koje se inače smatraju zdravima, ali zbog njihove kalorijske vrijednosti trebamo paziti na količinu tokom dana npr. kikiriki maslac, sušeno voće i prženi zasoljeni orašasti plodovi.“
Treći problem? Prevelika restrikcija. „Također, nedosljednost u prehrani gdje su na početku visoko motivirani i prestrogi prema samima sebi pa si uskraćuju užitke koje si dopustimo i mi profesionalni sportaši što na kraju rezultira skroz suprotnim obrascem ponašanja gdje odustanu od zdravog režima prehrane.“
Zato svima savjetuje – edukaciju i dosljednost. „Savjetovala bih im da se obavezno posavjetuju sa stručnjacima ukoliko nisu dovoljno educirani sami kako ne bi u startu radili pogreške i ono što je najvažnije da budu ustrajni i dosljedni u samome procesu“, kaže i podsjeća da i njezin put do uravnotežene prehrane nije bio jednostavan.
„Jako dugo mi je trebalo da nađem obrazac prehrane koji mi odgovara tj. u kojem ću zadovoljiti kriterij vitkosti koji se od nas dugoprugaša očekuje, ali s kojim ću zadovoljiti i energetske potrebe tijela kako bi se oporavljala od treninga. U samim početcima mojih maratonskih treninga sam kratko surađivala s jednim nutricionistom, no onda sam odlučila preuzeti to na sebe i moram priznati da sam zadovoljna rezultatima“, otkriva Matea.
Poruka mladima: Kretanje, znanje i vjera u sebe
Osim što je vrhunska sportašica, Matea je i magistra kineziologije, pa zna koliko je fizička aktivnost važna, pogotovo u mladosti.
„Kao magistar kineziologije životna zadaća mi je poticati ljude na tjelesnu aktivnost i bilo kakav oblik kretanja. Dokazano je da se tjelesnom aktivnošću oslobađa tzv. "hormon sreće" koji u ljudima posljedično izaziva osjećaj ugode i samopouzdanja. Ono što mogu poručiti mladima kao profesionalna sportašica i olimpijka je da vjeruju u sebe i svoje ciljeve i da ostanu dosljedni bez obzira na poteškoće na koje nailaze na svome putu“, kaže.
Matea nam je otkrila što misli o projektu Vrtim zdravi film koji provode Hrvatski školski sportski savez i tvrtka Nestle u okviru globalne inicijative “Nestlé for Healthier Kids”.
„Smatram da ovakvih hvale vrijednih inicijativa treba biti još više obzirom na sjedilački način života kojim žive naša djeca i mladi. Mislim da je vrlo važno da se ovakvi programi provode kroz obrazovne ustanove jer djeca i mladi najviše vremena u danu provedu upravo tamo.“
Važno je da djeci pripremamo zdrave, uravnotežene i raznolike obroke jer se pravilna prehrana u djetinjstvu izravno povezuje s fizičkim razvojem, jačanjem imuniteta i razvojem kognitivnih sposobnosti. Također, izuzetno je važno djecu poticati na redovitu fizičku aktivnost kroz igru i sport najmanje 60 minuta dnevno. Kroz raznoliku prehranu i tjelesnu aktivnost djeca stječu zdrave navike koje ih prate kroz cijeli život.
