Vrhunska fizijatrica objašnjava zašto je rano otkrivanje motoričkih poremećaja iznimno važno

Roditelji obično mogu prepoznati kada se njihovo dijete ne razvija jednako kao djeca istog uzrasta, no bez pomoći fizijatra teško je utvrditi ima li dijete uistinu motoričke smetnje. Kako bismo bili sigurni, važno je uputiti se kod fizijatra i ako problem postoji, što prije moguće započeti s fizikalnom terapijom. Zašto je važno što ranije započeti s terapijom pojašnjava Mirna Tomašković, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije u Croatia poliklinici, a pomoći će vam da se upoznate s ulogom fizijatra te se pripremite za prvi pregled. 

missMama: U čemu se razlikuje pregled pedijatra i dječjeg fizijatra, koje su dodatne koristi?

Pedijatrijska skrb obuhvaća praćenje rasta i razvoja djeteta, sistematske preglede, savjetovanje roditelja, cijepljenja te dijagnostiku, liječenje i praćenje dječjih bolesti. Dječji fizijatar će u okviru pregleda dodatnu pažnju usmjeriti na detaljnu procjenu neuromotornog razvoja djeteta i kompletnog lokomotornog sustava. 

missMama: Kako izgleda dječji fizijatrijski pregled, od čega se sastoji?

Dječji fizijatar će tijekom pregleda procijeniti motoričke aktivnosti djeteta, držanje tijela, koordinaciju i ravnotežu, mišićni tonus, status kralježnice i perifernih zglobova. Pregled se sastoji od promatranja spontane aktivnosti djeteta, ispitivanja snage mišića i opsega pokreta kralježnice i zglobova. Tijekom pregleda, ovisno o stanju i dobi djeteta mogu se primijeniti i određeni testovi automatskog držanja tijela, testovi za procjenu koordinacije, ravnoteže, fine motorike, grafomotorike. Važan je dio pregleda uspostava dobre i pozitivne komunikacije s djetetom i roditeljem čime se postiže bolja suradljivost djeteta na pregledu, ali i bolji uvid u različita razvojna područja. Pristup je svakom djetetu individualan i cjelokupan. 

Foto: Unsplash

missMama: Što liječnik može utvrditi tijekom takvog pregleda?

Liječnik može tijekom pregleda procijeniti razvojni status djeteta kao i stupanj rizika za daljnji razvoj. Pregledom se mogu utvrditi različita neuromotorna odstupanja od kojih su neka blaga, prolazna i imaju dobru prognozu pa sve do značajnijih teškoća koja mogu ozbiljno narušiti daljnji motorički razvoj. Pregledom se mogu otkriti različita oštećenja kralježnice i perifernih zglobova. Ponekad motoričke teškoće mogu biti povezane i s drugim područjima kao što su npr. jezično-govorni razvoj, hranjenje, vizualno funkcioniranje.

missMama: Koje su najučestalije dječje bolesti ili smetnje iz djelokruga fizijatra i kako se tretiraju?

Najčešća stanja u djelokrugu fizijatra su kašnjenje u motoričkom razvoju, poremećaj mišićnog tonusa, cerebralna paraliza, različiti deformiteti kralježnice i zglobova, stanja nakon različitih ozljeda koštanozglobnog sustava, stanja nakon trauma mozga, različite ozljede perifernih živaca. Terapijski pristup je individualan, uključuje primjenu različitih kineziterapijskih metoda, radnu terapiju, terapiju senzorne integracije, robotski asistiranu terapiju. U nekim slučajevima koriste se i različita pomagala (udlage, posebna obuća, steznici, pomagala za hod) koja omogućuju kretanje, olakšavaju pokret ili sprječavaju razvoj i progresiju deformiteta kralježnice i zglobova. Rehabilitacijski pristup u velikoj se mjeri oslanja na roditelje koji vrlo često provode vježbe prema uputama terapeuta kod kuće. Stoga je važan otvoren i iskren pristup te uspostava dobre komunikacije i povjerenja s roditeljima. 

missMama: Koje su prednosti u ranom otkrivanju poremećaja te koliko se uspješno liječe kod djece?

Od izuzetne je važnosti rano otkrivanje poremećaja jer pruža mogućnost preveniranja daljnjeg napredovanja poremećaja, a često i djelomični ili potpuni oporavak nakon oštećenja. Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se adaptira i prilagodi novim uvjetima reorganizacijom neuronalnih krugova i sinapsi. U praksi to znači da određenim postupcima kao što su npr. ponavljanje  pokreta u okviru ciljanih vježbi možemo aktivirati procese neuroplastičnosti i time poboljšati ili obnoviti određenu funkciju. Plasticitet se ne gubi odrastanjem, međutim procesi plastičnosti izraženiji su u ranijoj životnoj dobi. Što smo kasnije počeli s tretmanom određeni su abnormalni obrasci držanja i pokreta usvojeni, postali su navika i teže ih je ispraviti. 

missMama: Kad treba stimulirati motorički razvoj, a kad ga prepustiti prirodnom tijeku, čak i kad dijete kasni za svojim vršnjacima i miljokazima razvoja?

Potrebno je poznavati miljokaze urednog motoričkog razvoja i vremenske okvire usvajanja određene aktivnosti. Bitan je također i način izvođenja određene aktivnosti, a ne samo vremenski okvir. No, niti jedno dijete nije isto i iako uredan razvoj ima identične osnovne karakteristike on se ipak razlikuje od djeteta do djeteta. Može se dogoditi da je dijete nešto kasnije usvojilo određenu motoričku aktivnost u odnosu na vršnjake, no to još nikako ne znači da neće napredovati i uredno se razvijati. Na primjer, često okolina očekuje da dijete prohoda kad navrši prvu godinu života. No, većina zdrave djece rođene u terminu prohodat će do 16. mjeseca života. Ne možemo reći da dijete razvojno odstupa ako ima godinu dana i još ne hoda, a ostala su obilježja razvoja uredna. Neka djeca također „preskaču“ uobičajene razvojne faze. Oko 10 %, a po nekim autorima čak 30 % zdrave djece nikada nije puzalo, a imali su uredan razvoj. Ipak, od izuzetne je važnosti da dijete stekne u određenoj razvojnoj fazi sposobnost da samo dođe do onoga što želi jer je na taj način uči, ispituje svijet. Stoga nećemo dopustiti da dijete značajnije kasni za svojim vršnjacima i sigurno ćemo tada preporučiti stimulaciju motoričkog razvoja, no potrebno je dobro poznavati „dozvoljive“ vremenske okvire ključnih razvojnih događaja. 

missMama: Mogu li se genetski uvjetovane motoričke predispozicije unaprjeđivati ranom stimulacijom i vježbom (npr spretnost, kapaciteti za bavljenje sportom itd.?

Djetetu urednog razvoja treba omogućiti da istražuje svijet, razvija svoje motoričke, komunikacijske , govorne i  druge vještine igrom u obitelji i sa svojim vršnjacima. U dojenačkoj dobi roditelj provođenjem „baby- handlinga“ odnosno pravilnim postupanjem kod svakodnevnih aktivnosti potiče cjelokupan razvoj djeteta. Tijekom djetinjstva možemo nadograditi, potaknuti i poboljšati izvedbu motoričkih aktivnosti i spretnost uključenjem djeteta u sportsku aktivnost jer mozak „uči“ i može učiti cijeli život.

U Croatia poliklinici čeka vas vrhunska fizijatrica, Mirna Tomašković, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije koja će obaviti pregled djeteta, utvrditi status motoričkog razvoja djeteta te ako treba, odrediti terapiju. Terapijski pristup svakom djetetu je individualan i sveobuhvatan te ovisi kliničkom statusu djeteta te brojnim drugim parametrima koji mogu utjecati na djetetov razvoj.