Smijeh najmlađih, poneka suza odraslih i puno emocija obilježili su premijeru predstave 'Za novčić više', kojom su Erste Plavi i Kazalište Mala scena pokazali da teme poput štednje, ulaganja i odgovornog odnosa prema novcu mogu itekako dobro funkcionirati na kazališnim daskama. A sudeći prema prvim reakcijama publike, priča koja spaja financijsku pismenost, humor i emociju tek je započela svoj život.
Kako djeci objasniti štednju, kamate, ulaganje i mirovinu, a da se pritom ne izgube negdje između prve definicije i druge tablice? Odgovor su Erste Plavi i Kazalište Mala scena pronašli tamo gdje se naizgled komplicirane stvari već stoljećima pretvaraju u priče koje razumijemo i pamtimo - na kazališnim daskama.
U Kazalištu Mala scena premijerno je izvedena predstava 'Za novčić više', nastala u suradnji s Erste Plavim, s ciljem približavanja financijske pismenosti djeci na njima razumljiv, zabavan i emotivan način. Prve reakcije pokazale su upravo ono čemu su se njezini autori nadali: djeca su se smijala, uključivala u predstavu i razgovarala s glumcima, dok je priča pronašla put i do odraslih u publici.
Nakon predstave slavilo se uz tortu, a mali su gledatelji kući ponijeli i Erste Plavi paketiće. Ipak, za ekipu koja je mjesecima radila na projektu, najvažniji 'poklon' stigao je nekoliko trenutaka ranije - tijekom završnog pljeska.
„Iskreno, prvi osjećaj definitivno je bio olakšanje. Pomisao 'uspjeli smo' zapravo je došla tek na poklonu, kada smo vidjeli reakcije publike“, priznaje Buga Marija Šimić Milošev, redateljica predstave koja se na nagovor svojih kolega ovoga puta našla i na pozornici.
'Za novčić više' tehnički je zahtjevna predstava u kojoj niz elemenata mora funkcionirati zajedno kako bi se sačuvala njezina čarolija, pa za razmišljanje o reakcijama publike tijekom same izvedbe nije bilo mnogo vremena.
„Kada se publika smije ili reagira, osjetiš: dobro, na dobrom smo putu. Ali tek su nam zadnji pljesak i komentari poslije dali do znanja da smo uspjeli napraviti predstavu koja je duhovita, zanimljiva i slojevita, koja dotakne ljude i potiče na razmišljanje. A onda, kada sam pojela tortu, pomislila sam: dobro je, uspjeli smo“, govori Buga.
Djeca ne glume da im je nešto zanimljivo
A upravo su djeca bila najvažniji test onoga što su Mala scena i Erste Plavi željeli postići. Buga ih naziva najiskrenijom publikom jer svojim ponašanjem vrlo brzo pokažu jesu li glumci uspjeli pridobiti njihovu pažnju.
„Meni nije cilj da se dijete zabavi 45 minuta, nego da predstava ostavi neki dublji trag. U jednom su trenutku dvije djevojčice u prvom redu počele komunicirati s nama i komentirati stvari. To mi je uvijek najbolji znak jer znači da su nam povjerovale i da su unutra s nama“, kaže.
Posebno ju je razveselila djevojčica koja joj je nakon predstave rekla svoju adresu i pozvala glumce da je posjete. Iznenadila ju je i odrasla publika, koja se smijala na mjestima na kojima to nisu očekivali, dok joj je jedan gledatelj priznao da je 'proplakao pola predstave' i da će za Božić svojim bližnjima pokloniti ulaznice.
Upravo je takva reakcija bila važna jer Buga nije željela da predstava o financijskoj pismenosti bude banalna ili da djeluje poput lekcije.
„Nismo htjeli ići ni na banalno ni na jednostavno. Htjeli smo da predstava ima sloj i za odrasle. Sve moje predstave su takve -da ih gledaju i odrasli, a ne samo djeca, i da i oni nešto iz njih dobiju.“
Kako djeci objasniti „nevidljivi novac“?
Da s financijskim obrazovanjem ne treba čekati odraslu dob ističe i Marta Meštrov, direktorica prodaje i marketinga Erste Plavog. Djeca već s prvim džeparcem počinju samostalno birati što će učiniti s novcem, a današnje digitalno okruženje roditeljima donosi i sasvim nove izazove.
„Digitalno doba donijelo je pojavu 'nevidljivog novca'. Djeca danas rjeđe svjedoče fizičkoj razmjeni novčanica i kovanica -umjesto toga vide samo dodir kartice ili mobitela na blagajni i klik na ekranu. Iz dječje perspektive to može izgledati kao čarolija u kojoj je izvor novca nepresušan“, objašnjava Marta.
Upravo zato roditelji, kao prvi financijski uzori, svakodnevne situacije mogu pretvoriti u male lekcije bez formalnog 'predavanja'. Odlazak u trgovinu s unaprijed sastavljenim popisom, primjerice, djecu može naučiti pravilu 'prvo plan, onda dućan', ali i razlikovanju želja od potreba. Štednja za zajednički izlet može im pak pokazati da novac nije sam sebi svrha, nego alat kojim ostvarujemo ciljeve.
Kad umjesto tablice dobiješ priču
U Erste Plavom zato su u sklopu višegodišnjeg partnerstva s Malom scenom odlučili napraviti iskorak iz klasičnih edukativnih formata. „Suhoparni brojevi, tablice i definicije jednostavno ne mogu doprijeti do djeteta od sedam ili osam godina. Kazalište nosi emociju, dramu i igru koje djeca prirodno prate i upijaju“, kaže Marta.
„Ovaj projekt djeluje na nekoliko snažnih razina - spaja kulturu i kreativnu industriju te kroz snagu priče (storytelling) djeci prirodno približava kompleksne pojmove poput fondova, kamata, štednje i mirovina. Istovremeno, kroz planirana gostovanja i izvedbe, financijsku pismenost dovodimo izravno u učionice i obrazovne ustanove diljem Hrvatske“, dodaje.
U predstavi tako slagalica pomaže objasniti ideju zajedničkog ulaganja u fond, dok novčić koji 'nikada ne spava', nego raste poput biljke, kompleksne financijske pojmove pretvara u nešto djeci bliže i pamtljivije.
A hoće li predstava zaista ostaviti trag, Buga kaže da će tek vidjeti. Upravo zato djeca nakon izvedbe dobivaju pedagošku knjižicu s pitanjima, zadacima i prijedlozima aktivnosti kojima ono što su vidjela mogu povezati sa svakodnevnim životom.
Jedna od aktivnosti potiče ih da razmisle ne samo o tome što bi željela kupiti, nego i što bi željela doživjeti. „Najveća mi je želja da dijete, kada ga netko pita što želi za rođendan ili Božić, na popisu naravno ima i stvari, ali da kaže i: želim provesti vrijeme s mamom i tatom, bakom ili djedom, želim nešto doživjeti s vama. Da shvate da je novac samo alat koji služi nama i da ne živimo za novac, nego da je novac tu kako bismo mi živjeli - i živjeli s velikim žarom“, kaže Buga.
Premijera je tek početak
Emocije na kraju premijere zato nisu bile samo rezultat uspješno izvedene predstave. Buga kaže kako ju je trenutak na pozornici, okruženu kolegama koji su je nagovorili da uz režiju i sama zaigra, podsjetio zašto se bavi kazalištem.
„Osjećala sam se jako ispunjeno, kao dio nečeg većeg. Ostao mi je osjećaj zahvalnosti, zajedništva i nekakvog vjetra u leđa. Kada nađeš svoje ljude, to je zaista nešto posebno.“
A 'Za novčić više' premijerom tek počinje svoj život. Predstava ostaje na redovnom repertoaru Kazališta Mala scena, a planirana su i gostovanja u osnovnim školama i dječjim domovima diljem Hrvatske.
„Voljeli bismo da iza ovog projekta ostane generacija mladih ljudi koji razmišljaju dugoročno, znaju samostalno donositi promišljene odluke i razumiju da se najveće bogatstvo ne mjeri samo u kovanicama, nego u znanju, obrazovanju, snovima i spremnosti da pomognemo drugima. Kazalište nam je otvorilo vrata, a mi planiramo ovu priču nadograđivati novim edukativnim sadržajima i u godinama koje dolaze“, zaključuje Marta Meštrov.