Vodič kroz vegetarijansku prehranu kod djece
VEGANSKA prehrana: samo biljna hrana; bez namirnica životinjskog porijekla (meso, mlijeko, jaja, riba)
(LAKTO/OVO)VEGETARIJANSKA prehrana: bez mesa, ali uključuje mlijeko, jaja, ribu
SEMIVEGETERIJANSKA prehrana: uključuje mlijeko, jaja, ribu, i meso peradi, osim crvenog mesa
MAKROBIOTIČKA prehrana: izbjegava se korištenje jače procesuirane hranu, rafinirane šećeru, kao i većinu namirnica životinjskog porijekla.
Prehrana u dječjoj dobi ne samo da mora zadovoljiti potrebe za energijom I funkcioniranjem organizma, već i osigurati hranjive tvari i mikronutrijente za rast i razvoj.
Osnovni deficiti koji mogu proizaći iz neadekvatno balansirane prehrane su:
- manjak unosa kalorija (obroci bogati voćem/povrćem/žitaricama često su voluminozni, ali niske kalorijske gustoće)
- nedostatan unos nekih bjelančevina (namirnice životinjskog porijekla osnovni su izvor esencijalnih aminokiselina, iz biljne hrane ih sadrže samo mahunarke)
- esencijalnih masnih kiselina- omega 3. (izvori: jaja, plodovi mora, orašasto voće, maslinovo i riblje ulje). Esenc. masne kiseline važne su za sazrijevanje mozga i važne su za vid
- vitamin B12 (glavni izvor je hrana životinjskog porijekla: mlijeko, meso, riba, jaja, )
- vitamin D (izvor: mlijeko, mliječni proizvodi, riba, jaja)
- kalcij (izvor: mlijeko, mliječni proizvodi, riba, zeleno lisnato povrće). Puno vlakana u hrani reducira apsorpciju kalcija
- željezo (izvor: majčino mlijeko, adaptirana mlijeka, meso, riba, mahunarke, zeleno lisnato povrće). Bolja apsorpcija željeza je iz hrane životinjskog porijekla
- cink (izvor: mlijeko, riba, mahunarke, orašasti plodovi)
Osnovni problemi koji mogu proizaći:
- slabiji rast i napredak na tjelesnoj masi
- redukcija potkožnog masnog tkiva i mišićne mase
- slabije ispunjenje kognitivnog potencijala
- slabiji imunitet
- anemija i lošija mineralizacija kostiju
Što je restriktivnija prehrana, veća je mogućnost deficita
Najveći rizik za razvoj nutritivnih deficita nosi veganska prehrana, najviše zbog potpune eliminacije hrane životinjskog porijekla. Također vrlo nepovoljna je makrobiotička prehrana, zbog vrlo siromašnog kalorijskog unosa.
Stoga, prakticiranje prehrane koja nosi određene restrikcije u namirnicama životinjskog porijekla u djece, mora biti nutricionistički dobro osmišljeno kako ne bi nastale značajne posljedice na zdravlje.
Dojenčad i mala djeca (u kritičnom periodu rasta):
- NE bi trebala biti na veganskoj prehrani ili makrobiotičkoj jer je prerestriktivna
- isključivo dojenje je najbolji i dovoljan izvor energije i svih makro i mikronutrijenata u prvih 6 mjeseci života, no ne poslije toga
- ako dijete nije majčinom mlijeku, savjetuje se hraniti ga adaptiranim mlijekom
- dohranu se preporučuje početi između navršenog 4 mj. i 6.mj. života
- na vegetarijanskoj prehrani količina mlijeka i mliječnog treba biti oko 500ml i nakon prvih 6mj.
- za pripremu kašica iza 6 mj. može se povremeno koristiti i punomasno tvorničko kravlje mlijeko, ali nije dobro da to bude osnovno mlijeko u prehrani djeteta do 12 mj. (radi rizika anemije)
- sojino mlijeko nije nikako preporučljivo u prvih 6mj. života
- ostala biljna mlijeka (rižino, bademovo, zobeno..), nisu za dojenčad i malu djecu, prvenstveno jer su hipokalorijska i nemaju esencijalnih aminokiselina, a neka sadrže više teških metala (pr. rižino arsena)
- poželjno je kombinirati razne vrste žitarica, voća, povrća i mahunarki
- preporučuje se u dohranu svakako uvesti ribu i jaja
- orašide koji su dobar izvor esencijalnih masnih kiselina korisno je uvesti u mljevenom obliku
- ako je prehrana slabo kalorična, što je moguće kod vegetarijanske prehrane, mogu se obrocima dodavati pojačivači kalorija poput biljnih ulja, vrhnja ili maltodekstrina
- povremeno je korisna suplementacija vitamina i minerala
Školska djeca i adolescenti:
- dobro isplanirani vegetarijanski jelovnik (s mlijekom, mliječnim proizvodima, jajima i ribom) neće uzrokovati nutritivne deficite
- jako striktna dijeta (bez mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, ribe) može uzrokovati slabiji napredak na TM, te rast
- pažnju treba obratiti na unos minerala i vitamina: kalcija (koristiti mlijeko obogaćeno kalcijem, zeleno lisnato povrće, suplementaciju), željezo (cjelozrnate žitarice obogaćene željezom i vitaminom C), B12 ( riba, plodovi mora, jaja)