Kako znati da je dijete žedno i koliko vode mu je zaista potrebno?
Naime, voda se iz organizma neprestano gubi, na razne načine mokraćom i stolicom, disanjem i znojenjem, a taj je gubitak važno nadoknaditi. Ako pak unos vode u organizam nije redovit, on polako dehidrira, a to se događa već u trenutku kad djeca osjete žeđ. Takva blaga dehidracija može biti povezana s glavoboljom, razdražljivošću, slabijom tjelesnom izvedbom, ali i kognitivnom funkcijom. Naime, istraživanja su pokazala da je kvalitetna hidracija povezana i s uspjehom u školi što znači da smanjeni unos vode u tijelo utječe i na kratkoročno pamćenje, razmišljanje, zaključivanje, percepciju i pažnju djeteta.
Svako dijete ima različite potrebe
Međutim, svako dijete ima individualne potrebe za vodom koje ovise o dobi, spolu, tjelesnoj težini, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi zraka, količini odjeće, kalorijskom unosu i drugim čimbenicima. U uvjetima umjerene aktivnosti i temperature okoline, Europska agencija za sigurnost hrane navodi da su za djevojčice i dječake između devet i trinaest godina potrebne oko dvije litre vode dnevno (ova se količina odnosi na ukupni sadržaj vode koja se unese putem hrane i napitaka).
Za starije se djevojčice preporučuje jednaka količina, a za starije dječake ona iznosi oko dvije i pol litre. Kod mlađe je djece situacija drugačija pa tako bebama do šest mjeseci starosti koje su isključivo dojene, nije potrebno dodatno davati vodu jer je unesu putem majčinog mlijeka i to oko 700 ml (zato majka za taj unos mora povećati svoj unos vode). Za dojenčad starosti od šest do dvanaest mjeseci, unos vode putem majčinog mlijeka ili dojenačkih formula te kroz hranu i napitke iznosi oko 800 do 1000 ml dnevno. Djeca od prve do druge godine trebaju nešto malo više od litre vode dnevno, do treće godine oko 1300 ml, a sve do osme godine nešto više od litre i pol u jednome danu.
Ove preporučene količine uključuju vodu koju pijemo te vodu koju u tijelo unosimo putem hrane. Na ovaj dio često zaboravljamo, ali voda u juhama, povrću, voću i drugim obrocima jednako je tako važna. Štoviše, 20 posto unosa vode u organizam dolazi upravo iz hrane, a ostalih se 80 posto odnosi i na vodu i na ostale napitke poput mlijeka, čaja i sokova. Upravo je zato roditeljima ponekad teško odrediti koliko je točno vode dijete tijekom dana doista unijelo. Ono na što treba obratiti pozornost jest da od svih napitaka sama voda bude najzastupljenije piće.
Istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na skupini male djece od prve do treće godine, pokazalo je da je unos vode nedovoljan kod gotovo svakoga četvrtog djeteta. Ovogodišnje je pak istraživanje austrijskih znanstvenika pokazalo da petogodišnjaci unose čak pola litre vode dnevno manje od preporučenog (i unose previše šećera).
Za dnevnu hidraciju, prirodna mineralna voda Jana odličan je izbor, kako za one najmlađe, tako i za cijelu obitelj jer je, izvirući iz zaštićenoga podzemnog ležišta, besprijekorno čista, a ima i izbalansirani mineralni sastav koji joj daje lagan i nježan okus. Također, pijenjem vode umjesto slatkih pića, djeca ne unose "prazne" kalorije.
Djetetu osiguraj dostupnost vode
Djetetu je stoga svakako potrebno osigurati dostupnost vode, ali ga ne treba siliti da pije. Ipak, treba znati da su djeca osjetljivija od odraslih na nedovoljan unos vode. Voda doprinosi normalnoj termoregulaciji organizma pa je odgovarajuća hidracija djece važna posebno za topla vremena i tjelesne aktivnosti. Znakovi nedovoljnog unosa tekućine uključuju žeđ, suhe usne, ljepljiva usta, umor, slabost, slabiju koncentraciju, izostanak mokraće i plakanje bez suza. Dodatan se unos vode svakako preporučuje ako je djetetu pelena suha više od tri sata, ako je stolica tvrda ili je boja mokraće tamnija jer i kroz boju urina možemo procijeniti stanje hidracije djeteta.
I kad je riječ o djeci sportašima tijelo zahtijeva pojačanu hidraciju. Zato se prije aktivnosti preporučuje unos vode sa zadnjim obrokom i to četiri sata prije aktivnosti, a zatim popiti vode dva sata uoči vježbanja i opet 20 minuta prije samog treninga. I u ovom su slučaju istraživanja pokazala da velika većina djece na jutarnji trening dolazi nedovoljno hidrirana, a nakon treninga pak ostaju dehidrirana.
Pažnju osobito treba obratiti na nadoknadu vode pri visokim temperaturama. Njezin nedostatak remeti termoregulaciju tijela i opterećuje srčanožilni sustav pa se tijekom sportskih aktivnosti na višim temperaturama i zbog povećanog znojenja preporučuje u djece od devet do dvanaest godina unos tekućine od 100 ml do 250 ml svakih 20 minuta, a za adolescente litra do litra i pol po satu aktivnosti (za aktivnosti dulje od jednog sata potrebno je voditi računa i o dodatnom unosu elektrolita).
Ako djeca vodu zbog "nezanimljivog" okusa odbacuju, u nju možemo možemo dodati malo limuna ili naranče kako bi je lakše prihvatili te ograničiti sokove i napitke bogate šećerom koji štete zubićima i stvaraju rizik od prekomjerne težine, a na koje se djeca lako naviknu.
Ipak, dijete će potrebu za tekućinom najčešće pokazati samo, a sve što mi kao roditelji možemo učiniti jest pratiti tjelesne znakove i promjene u ponašanju. Osim toga, naviku redovitog unosa vode tijekom dana ono će najlakše preuzeti kroz primjer vlastitog roditelja.
I mame bi na sebe trebale obratiti pozornost jer se za žene preporučuje dnevni unos od oko dvije litre i to iz svih izvora. Trudnice bi ga trebale povećati za oko 300 ml jer je dodatna tekućina potrebna za povećani volumen krvi i razvoj fetusa, a dojiljama se preporučuje čak 700 ml više kako bi nadoknadile vodu korištenu za stvaranje mlijeka.
Uz kvalitetnu se hidraciju dan i za djecu i roditelje odvija puno bolje, a zadaci obavljaju lakše. Zato neka bočica s vodom uvijek bude pri ruci, u ruksaku za vrtić ili školu, za igru u parku ili šetnju, a već će jedan pogled na nju dijete podsjetiti na osvježenje. Na taj će način polako stvarati naviku redovitog unosa tekućine pa podsjetnici s vremenom više neće biti ni potrebni.