Idealna dobna razlika između djece: Važan je razmak između poroda, ne začeća

Freepik
Koliko rano je prerano, kada je u pitanju nova trudnoća? No, koliko kasno je prekasno? Postoji li 'magični broj' koliko dugo bi žene trebale čekati između trudnoća i poroda? S biološkog stajališta, to je negdje između tri i pet godina između rođenja, a ne začeća, no medicinska mišljenja razlikuju se o točnoj granici
Vidi originalni članak

Postoji milijun razloga zašto imati što manji razmak između dva poroda. Neke žene pronađu partnere kasnije, u svojim četrdesetima, a žele više djece te se brže 'bacaju' na posao. Neke su žene ne žele u dugim razmacima izbivati s posla, već se odlučuju na jedan, duži period prestanka rada i fokusa na obitelj. A ima i onih koji jednostavno žele razdoblje 'nespavanja' proći odjednom, u što kraćim razmacima.

Primjerice, na Novom Zelandu relativno kratki razmaci između djece su norma, kaže Sarah Tennant, majka dvoje djece i autorica za Oh Baby. No, ono što je najvažnije u tom pitanju, jest zapravo žensko tijelo. Ono nije 'dizajnirano' za 'tvorničko' rađanje beba. A iako će ti se ta izjava možda učiniti čudnom, jer svi se dobro sjećamo naših baka koje su rađale upravo u veoma kratkim razmacima, to zapravo nije zdravo.

rizici Razmak između trudnoća: Što je najzdravije za mamu i bebu?

Majke iz plemena u prošlosti su čekale više godina za sljedeću trudnoću

Plodnost kod majke koja ne doji može se vratiti već šest tjedana nakon porođaja, a kod žene koja doji ona se vraća u prosjeku tek 14 mjeseci nakon rođenja djeteta. Čak i uz pretpostavku vrlo brzog začeća, razmak između tih beba bio bi oko 2 godine.

Kada očekivati menstruaciju nakon poroda i je li 'potpuno dojenje' kontracepcija?

Mnoge kulture širom svijeta imaju znatno veće razlike u razdoblju između poroda od toga. Pa tako narod Kanuri iz Nigerije cilja na razmak od dvije do tri godine između djece. Brze trudnoće nakon poroda, zvane komkomi, kod njih se smatraju sramotnima. Žene iz plemena Kung, iz pustinje Kalahari, gledaju da razmak između njihove djece bude četiri godine ili više. U Papui Novoj Gvineji majke apstiniraju od seksa dok doje. Nadalje, zbog čestog produživanja perioda dojenja, to znači da će razmak između njihove djece biti pet ili više godina. 

Razlozi razmaka između rađanja su različiti, ali uobičajena i ona tema kojoj se uvijek vraćamo je zdravlje. Mnogi smatraju da će majka, ako ostane trudna prerano nakon zadnjeg poroda, imati veći rizik od nekih bolesti pa čak i od smrti, kako za nju tako i za dijete. Drugo zabrinjavajuće vjerovanje jest da će drugo dijete, koje će zbog nove trudnoće ili novog djeteta od nje biti prerano odvojeno, također razviti određenu bolest ili slabiji imunitet.

Kako tradicionalne prakse razmaka između porođaja poput postporođajne apstinencije ili dojenja sve više nestaju u plemenskim kulturama, žene ostaju trudne sve češće, a to dovodi do visoke stope smrtnosti novorođenčadi.  “Three to five saves lives” ili "Tri do pet, spašava život", slogan je koji vlade i humanitarni radnici iz zapadnoga svijeta koriste kada je u pitanju promicanje trudnoća s razmakom od tri do pet godina.

evolucija Bebe plaču noću kako bi spriječile mamu da ponovno zatrudni?

Mnogi dolaze u iskušenje i spomenutom problemu pridaju značenje samo kada su u pitanju neuhranjene žene iz zemalja u razvoju, no čak i zdrave žene iz zapadnoga svijeta mogu imati koristi za zdravlje kada je u pitanju razmak između trudnoća.

'First world' problem ili problem prvog svijeta - rizici prekratkog razmaka između poroda

Studije su pokazale da su vrlo mlade majke - djevojke koje rode unutar perioda od dvije godine od kada su dobile svoju prvu mjesečnicu - izložene povećanom riziku od prijevremenog rađanja te rađanja beba koje su malene s obzirom na njihovu gestacijsku dob (SGA). Problem je prehrana, navodi Tennant. Razvoj tijela u pubertetu troši velike rezerve hranjivih sastojaka te ponekad one jednostavno nisu dovoljne i za razvoj bebe. Iz istog su razloga bebe u višeplodnoj trudnoći manje i pod većim rizikom od zastoja u rastu i prijevremenog rođenja.

Plan prehrane za zdravu trudnoću

Žene koje ostanu trudne u veoma kratkom periodu nakon poroda također su u sličnoj situaciji jer svojem tijelu ne daju odgovarajući period vremena da zacijeli te povrati hranjive tvari potrebne za razvoj. No, studije su pokazale da bez obzira na dob ili socio-ekonomski status, čak i dobrostojeće, zdrave majke zapadnog ili prvog svijeta imaju veći rizik od prijevremenog poroda i bebine male porođajne težine, ako se odluče na drugu trudnoću odmah nakon prethodne.

Što to tijelu nedostaje kada se radi o porodima s kratkim razmakom?

U razvijenim zemljama ipak bebe u trbuhu dobivaju dovoljno makrohranjivih tvari - masti, bjelančevine i ugljikohidrate. Naš unos kalorija uglavnom je dovoljno visok da izbjegnemo ovaj problem. No, kada su u pitanju mikrohranjive tvari priča je drugačija. Konkretno, hranjive tvari poput željeza i folata obično se znatno iscrpe tijekom trudnoće, a organizmu treba dugo vremena nakon poroda da obnovi svoje zalihe, posebno pri dojenju.

Jedno istraživanje o šizofreniji zaključilo je: "Rizik od šizofrenije povećan je za oko 150 % kod djece začete šest mjeseci ili manje nakon prve trudnoće. Ovi nalazi podržavaju hipotezu da nedostatak folata (ili drugih mikrohranjivih sastojaka) tijekom razvoja fetusa može biti važan čimbenik rizika za šizofreniju."

Dodaci prehrani Važnost folne kiseline u trudnoći

Druga studija otkrila je da djeca začeta u roku od godinu dana nakon poroda starijih braće i sestara imaju veću vjerojatnost da im se dijagnosticira autizam. Istraživači nagađaju da bi krivac mogao biti nedostatak folata ili željeza. Podržavajući ovu hipotezu, studija u Norveškoj otkrila je da žene koje su uzimale prenatalne dodatke u vidu folne kiseline imaju manje vjerojatnosti da imaju djecu s autizmom.

Nadalje, žene s periodom, između prve i druge trudnoće, kraćim od šest mjeseci izložene su povećanom riziku puknuća ili rupture maternice tijekom porođaja i vjerojatnije će trebati transfuziju krvi. Čekanje na ponovnu trudnoću stoga smanjuje i rizik za predležeću posteljicu, placenta accretau (posteljica koja je abnormalno srasla sa stijenkom maternice) i odvajanje posteljice.

6 stvari za koje nisi znala da se mogu dogoditi za vrijeme poroda

Koliko kasno je prekasno?

S obzirom na jasne prednosti, možda ćeš pomisliti da je što duže čekanje - bolje, no Tennant navodi kako to ipak nije istina. Na prvu, sigurni smo, ovo ti je zbunjujuće. Za mnoge ishode kada je u pitanju trudnoća i porod, uključujući malu težinu na porodu i prerani porod, rizici se ponovo povećavaju nakon petogodišnjeg razmaka između dva poroda. Uz to, razmak duži od pet godina povećava majčin rizik od preeklampsije i abnormalnih ili teških porođaja.

Stoga, čini se da je 'magični razmak', s čisto biološkog stajališta, negdje između tri i pet godina između rođenja, a ne začeća, premda se medicinska mišljenja razlikuju o točnoj granici. 

"Ako si u ovom trenutku zabrinuta zbog razmaka između svoje djece, nemoj biti. Jer sve će biti dobro", zaključuje Tennant. Odabrala si razmak između njih na osnovu svojih preferencija, želja i mogućnosti. Ono što od sada na dalje možeš napraviti jest malo više pažnje usmjeriti svojem tijelu i prepoznati da ono zaslužuje svu pomoć i njegu koju može dobiti jer donijeti živo biće na svijet nije mala stvar. Izdvoji vrijeme i pobrini se za sebe. Sada, ne kasnije. Unesi u svoje tijelo potrebne vitamine, povrati hranjive sastojke i minerale kako bi bila što zdravija i kako bi lakše mogla dati sebe i svoje vrijeme na odgoj mališana.

sljedeća trudnoća Stručnjaci otkrili idealan razmak između dobi djece

Posjeti missMAMA