Pedijatri tvrde da djeca najčešće ne dobivaju dovoljno ovih hranjivih tvari
Hoće jesti, neće jesti. Danas voli, sutra ne voli. Može na ovaj način, ali ne može na onaj. Ovo može za ručak, ali ne za večeru. Fino je, ali… Mogli bismo do sutra nabrajati razne rečenice i roditeljima koji muku muče s malim izbirljivcima trljati sol na ranu. Borbe oko zdrave prehrane su još i teže jer svaki roditelj zna koliko je ona bitna.
I znamo da je važno jesti sve hranjive tvari i da nam ničeg ne bi smjelo nedostajati, a upravo to se često zbog nepravilne prehrane događa. Tijekom predškolskih sistematskih pregleda u SAD-u, pedijatri su prema dječjim nalazima ustanovili koje su to hranjive tvari koje djeci često nedostaju u organizmu.
Evo koje su to hranjive tvari kojih djeca ne dobivaju dovoljno:
Djeca osnovnoškolske dobi
Vitamin D
Vitamin D je tvar koje djeca nemaju dovoljno u organizmu, i to je vrlo čest slučaj. Znanstvena istraživanja to potvrđuju, pokazujući da 60% djece u dobi od 6 do 11 ima nedostatak vitamina D. Dr. Gary Kirkilas, pedijatar u dječjoj bolnici Phoenix, objasnio je da je ono što je nezgodno u vezi s vitaminom D to što se ne nalazi u mnogim namirnicama. Iako se nalazi u hrani uključujući losos, gljive, jaja i kravlje mlijeko, primarni način da ga dobijete dovoljno je putem sunčeve svjetlosti.
Prema smjernicama stručnjaka trebalo bi provoditi između pet i 30 minuta na suncu (ovisno o dobu dana) bez kreme za sunčanje svaki dan. To bi trebalo biti dovoljno da se zadovolji dnevna preporučena količina vitamina D. Da, krema za sunčanje je važna – tu nema dileme - ali isto vrijedi i za unos dovoljne količine ove ključne hranjive tvari.
„Vitamin D igra veliku ulogu u očuvanju imuniteta, regulaciji krvnog tlaka i mentalnom zdravlju", rekao je Kirkilas. Dodao je kako je vitamin D važan i za apsorpciju kalcija koji ima veliku ulogu u razvoju kostiju.
Dakle: važno je poticati djecu da se igraju vani, barem 30 minuta na dan - pogotovo ako nisu ljubitelji ribe, jaja, mlijeka ili gljiva, koji su važni izvori hranjivih tvari.
Vlakna
Postoji velika vjerojatnost da u brojnim obiteljima ni roditelji ni djeca ne unose dovoljno vlakana. Prema nekim istraživanjima, 95% odraslih i djece u SAD-u ne dobiva dovoljno vlakana. To je zato što, nećeš vjerovati možda, mnoga djeca ne jedu povrće, voće i cjelovite žitarice.
Janae Bagley, dijetetičarka u bolnici Children's Health objasnila je da kada djeca ne dobivaju dovoljno vlakana, veća je vjerojatnost da će se razboljeti i izložena su većem riziku od pretilosti. To je zato što je hrana bogata vlaknima obično bogata hranjivim tvarima, dok je hrana s malo vlakana siromašna hranjivim tvarima, ali bogata ugljikohidratima i šećerom.
Vlakna su također ključna hranjiva tvar za probavu, pa ako ih dijete ne dobiva dovoljno, vjerojatnije je da će imati probavne probleme, uključujući zatvor ili proljev.
Lutein i zeaksantin
Lutein i zeaksantin pigmenti karotenoidi koji su pružaju potporu zdravlju očiju i kognitivnim funkcijama, poput pamćenja i pažnje. Jasno ti je odmah zašto je ovo toliko važno. Ovo su dvije vrhunske tvari kojih nema dovoljno u organizmima osnovnoškolske djece.
Pedijatrica Tanya Altmann objasnila je da kada djeca ne dobivaju dovoljno luteina i zeaksantina, to može negativno utjecati na njihovu mrežnicu. „Nedostatak ovih hranjivih tvari može dovesti do slabijeg vida, uključujući poteškoće s čitanjem i prepoznavanjem detalja, što može utjecati na učenje i akademski uspjeh“, rekla je.
Ne postoji službena preporučena dnevna doza luteina i zeaksantina, ali ova pedijatrica preporučuje da djeca dnevno dobiju 10 miligrama luteina i 2 miligrama zeaksantina. Ove hranjive tvari nalaze se u lisnatom povrću i šarenom voću i povrću, stoga znaš što ti je činiti…
Nedostaje i srednjoškolcima
Osim osnovnoškolaca, testirali su i srednjoškolce, a kod njih su stvari bile nešto drukčije. To je razdoblje u kojem dolazi do izrazito jakog rasta, te se prehrambene navike mijenjaju.
Mnogi su često usmjereni na unos proteina, ali to nije ono što im je potrebno. Mnogi se tada usredotoče na prekomjeran unos proteina, a to nije ono o čemu bi trebali brinuti najčešće. Ono što im najčešće nedostaje je željezo i kalcij. Što se željeza tiče, kod djevojčica jer ga ne nadoknade kad im se snizi zbog početka menstruacije, a dobiti ga mogu iz crvenog mesa, orašastih plodova, graha, leće, špinata, graška…
Kalcij je važan za razvoj kostiju, posebno tijekom puberteta, a najlakše ga je dobiti iz mliječnih proizvoda, ali i lososa, tofua, špinata, kelja, graha i brokule.