'Nakon francuskog carskog reza za dva sata bila sam na nogama'
"Oporavak nakon prvog i drugog poroda bio je apsolutno neusporediv. Ovog puta sam već dva sata poslije poroda bila na nogama i odmah išla na tuširanje i u toalet dok sam prvi put ležala oko 24 sata na intenzivnoj njezi s kateterom. Već taj dan išla sam na odjel u sobu i smjela sam jesti. Nakon prvog poroda dnevno sam pila čak 11 tableta protiv bolova dok sam bila u bolnici, ali i nekoliko dana kada sam već bila kod kuće. Kasnije sam smanjivala dozu kako se bol smanjivala, dok sam ovog puta popila samo nekoliko analgetika, ali ne zbog boli na samom rezu, nego radi bolova pri stezanju maternice dok bih dojila. Nisam mogla vjerovati da me to boli više od samog reza. Ako bih morala usporediti pokretljivost, ona je neposredno nakon drugog poroda bila jednaka kao nakon prvog reza nakon nekih desetak dana", ispričala nam je Tanja Konjevod, 31-godišnja mama iz Zagreba koja je jedna od svega nekoliko žena u Hrvatskoj koje su imale priliku roditi posebnom tehnikom carskog reza, službenog naziva ekstraperitonealni carski rez (u originalu FAUCS - French Ambulatory extraperitoneal cesarean section), koji u stručnim člancima nazivaju još i 'francuskim ambulantnim carskim rezom'.
"Otprilike dva mjeseca prije poroda, doktor Grgić mi je na redovnom pregledu spomenuo da je baš tjedan prije toga bio u Parizu gdje je naučio jednu novu-staru metodu carskog reza i predložio da me tako porodi. Naime, kako mi je doktor objasnio, takav rez se izvodio prije puno godina, kada antibiotici nisi bili toliko dostupni jer je manja mogućnost infekcije, ali je sam postupak malo kompliciraniji i tehnički teži za liječnika koji ga izvodi. Odmah mi je rekao kako je oporavak nakon takve sekcije neusporedivo lakši, ali naravno ovisi od žene do žene. Prije same sekcije ne uvodi vam se urinarni kateter, vrlo brzo možete stati na svoje noge, ići na toalet i konzumirati hranu te ne morate piti ogromne količine analgetika kao što je slučaj nakon klasičnog carskog reza", objasnila nam je.
Dr. sc. Grgić objasnio nam je da je carski rez kod nas, a i u svijetu najčešća kirurška operacija te se oko 30 posto djece porađa carskim rezom, tj. gotovo svaki treći porođaj dovršava se carskim rezom, planiranim (hladnim) ili hitnim.
"'Klasični' carski rez uključuje ulazak u trbušnu šupljinu majke jer se maternica većim djelom nalazi unutar donjeg dijela trbuha gdje je u doticaju s ostalim trbušnim organima i takav carski rez se naziva transperitonealni carski rez (transperitonealni znači da se mora ući u trbušnu (peritonealnu) šupljinu). Svaka tehnika transperitonealnog carskog reza ima i niz komplikacija kao i svaki kirurški zahvat, međutim u današnje vrijeme one su rijetke, ali postoje. Samim ulaskom u trbušnu šupljinu može doći do povećanog nastanka infekcije (upale) potrbušnice i sepse zbog razlijevanja krvi, plodove vode i izloženosti otvorenog trbuha vanjskom svijetu, zbog manipulacije crijevima dolazi do mučnine, povraćanja te slabije i otežane peristaltike crijeva nakon operacije, zbog kirurških ozljeda može doći do pojačanog krvarenja iz velikih žila maternice te ozljede mokraćnog mjehura, mokraćovoda i crijeva, a od dugoročnih komplikacija svaka transperitonealna tehnika carskog reza poveća nastanak priraslica (gotovo 80 %) unutar trbuha te neplodnosti nakon zahvata. Također kod intraperitonealne tehnike postavlja se kateter u mokraćni mjehur koji se uklanja nakon 24 sata te se samim time povećava rizik od infekcije mokraćnog mjehura", objasnio nam je dr. sc. Ozren Grgić, spec. ginekologije i porodništva, subspecijalist fetalne medicine i porodništva te voditelj Odjela za patologiju trudnoće na Klinici za ginekologiju i porodništvo u KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu.
Minimalno invazivni carski rez - manja vjerojatnost za komplikacije, brži oporavak, manji su bolovi, bez katetera
Objasnio nam je da ekstraperitonealna tehnika carskog reza smanjuje vjerojatnost nastanka velike većine ovih komplikacija, oporavak rodilje nakon operacije je puno brži, a bolovi nakon zahvata puno manji nego nakon transperitonealnog pristupa.
"Ekstraperitonealnim pristupom koža i potkožno tkivo se otvaraju na identičan način. Prva razlika tehnike nastaje kod otvaranja fascije ravnog mišića trbuha gdje se ona otvara uzdužno u smjeru vezivnih vlakana, a ne poprečno kao kod 'klasičnog' carskog reza te se na taj način smanjuje poslijeoperacijska bol za gotovo 50 %. Kada se otvori fascija ravnih mišića, sami mišići se samo razmaknu bez rezanja ili njihovog odvajanja te se pristupa maternici s vanjske strane (ekstraperitonealno) bez potrebe ulaska u trbuh. Maternica se svojim donjim dijelom, tj. na mjestu gdje se ona mora otvoriti da bi se porodilo dijete nalazi izvan trbušne šupljine te je u doticaju s mokraćnim mjehurom. Ekstraperitonealnim pristupom se mokraćni mjehur tupo i bez krvi odvoji od maternice bez ulaska u trbušnu šupljinu te se tako dolazi do maternice na ono isto mjesto gdje se ona mora otvoriti i kod transperitonealnog pristupa da bi se porodilo dijete, ali bez ulaska u trbušnu šupljinu. Pošto se ne mora otvori potrbušnica bolovi se dodatno smanjuju 20 posto", objašnjava proces i dodaje da kod ove tehnike nije potrebno postaviti kateter u mokraćni mjehur nego rodilja odmah nakon operacija spontano mokri bez povećanja rizika infekcije mokraćnog mjehura. Također, sama ekstraperitonealna tehnika podrazumijeva smanjenu traumu tkiva žene s bržim oporavkom i značajnim smanjenjem bolova i mučnine nakon zahvata te se zbog toga i naziva minimalno invazivni carski rez.
'Poslije prvog poroda bol je trajala 6 tjedana, a sada nakon 4 do 5 dana nisam niti osjećala da na tijelu imam rez'
Još jedna prednost ovakvog poroda je i činjenica da je Tanja iz bolnice išla kući već treći dan poslije poroda, što je dan ranije nego prvi put, a kako sama kaže: "Svaka rodilja zna koliko je olakšanje kada vam kažu da ranije idete doma".
"Rodilja nakon 3-4 sata može normalno ustati, hodati, mokriti i tuširati se. Također može normalno piti i jesti 4-6 sata nakon zahvata jer nema mučnine i nagona na povraćanje koji je posljedica manipulacije crijevima kod „klasičnog“ carskog reza. Također rodilji nisu potrebni opioidni lijekovi protiv bolova koji također imaju izražene nuspojave mučnine i povraćanja. Bolovi nakon operacije postoje i od ovog pristupa jer i ovim načinom postoji trauma tkiva iako je ona svedena na najmanju moguću mjeru. U Francuskoj rodilja boravi u rađaonici samo dva sata nakon operacije,a potom odlazi u sobu kao i kod vaginalnog porođaja. Kod nas rodilju još uvijek ostavljamo pod nazorom u rađaonici 12 sati, ali ona se može normalno ustati, hodati, mokriti ili tuširati. Prvi dan nakon operacije odlazi u sobu na odjelu, a lijekova protiv bolova uzima samo na usta prema potrebi. Mnogo je pokretnija nego nakon 'klasičnog' carskog reza te mnogo samostalnija u brizi za dijete. Prema dosadašnjim iskustvima oko 80 posto rodilja je sposobno otići kuće već jedan dan nakon operacije, a 90 posto nakon dva dana. Međutim zbog djeteta ostaje do tri dana nakon operacije i otpuštaju se kući. Kod 'klasičnog' carskog reza se danas u većini slučajeva rodilje otpuštaju 4 dan kući nakon operacije", objasnio nam je dr. Grgić.
Tanji je ovo bio drugi carski rez jer i stariji sin Toma, koji ima godinu dana i pet mjeseci, rođen je carskim rezom, no uobičajenom tehnikom koja se koristi u Hrvatskoj i u svijetu pa je zapravo idealna osoba koja može usporediti ove dvije metode, a posebno oporavak poslije poroda.
"Nakon ovog poroda dojenje mi je bilo uvelike olakšano jer sam se najnormalnije okretala na bok i rotirala trup, što prvi puta nisam mogla zbog bolova. Ulazak u kadu kod kuće nakon prvog puta bio je pravi pothvat jer je dizanje noge u zrak strašno boljelo, a sada sam bez ikakvog problema i pomoći sama obavljala tuširanje. S obzirom na to da smo doma imali dvije 'bebe', suprug se većinom brinuo o starijem sinu, a ja o mlađem pa nekog prevelikog mirovanja uopće nije niti bilo, ali da sam se osjećala loše ili da me boljelo, sigurno bih mirovala. Poslije prvog poroda bol je trajala punih šest tjedana, a sada nakon četiri do pet dana nisam niti osjećala da na tijelu imam rez", ispričala je.
Tanja je drugi put zatrudnjela kad joj je starija beba imala osam mjeseci tako da je bila okupirana brigom o bebi i druga trudnoća naprosto joj je proletjela.
"S obzirom na inzulinsku rezistenciju i hipotireozu koje su mi dijagnosticirane nekoliko godina prije prve trudnoće, i druga trudnoća je bila vođena kao rizična. U zadnjem tromjesečju dijagnosticirana mi je i kolestaza, odnosno zastoj žuči pa sam zbog toga bila hospitalizirana na nekoliko dana. Usprkos svemu, i brojnim kontrolama, i pretragama i lijekovima koje sam pila, trudnoća mi nije bila stresna jer sam znala da sam pod stalnim nadzorom i u sigurnim rukama. Obje trudnoće vodio mi je dr. Ozren Grgić iz KBC Sestre milosrdnice koji mi je, od prvog pregleda, svojim pristupom ulio apsolutno povjerenje u sebe i svoje znanje i stručnost", rekla je Tanja koja je zbog svih dijagnoza od početka bila na čuvanju trudnoće i kaže da će to razdoblje života uvijek pamtiti kao opušteno i vrlo lijepo.
"Nisam imala nikakvih većih tegoba, mučnine su trajale jako kratko, a imala sam i blago otečene noge pred sam porod i to je zapravo bilo sve od trudničkih boljki. Jedino sam se pred kraj trudnoće počela sve više umarati i jedva sam čekala da rodim, ali usprkos tome, do posljednjeg sam dana pred porod presvlačila i nosila Tomu", kaže i dodaje da je 'francuski' carski rez zaista odličan za mame koje kod kuće imaju malo dijete jer se vrlo brzo može „vratiti u pogon“, naravno uz ostale faktore koji moraju biti zadovoljeni kako bi se ovakva vrsta poroda mogla izvesti, a i prag boli je individualna stvar koja ovisi o osobi.
Tanjin stariji sin Toma na svijet je došao hitnim carskim rezom, što joj nikad nije bilo ni na kraj pameti jer kad je zamišljala svoj porod, pretpostavljala je da će roditi vaginalno.
"Dok sam u trudnoći čitala knjige trudničke i porođajne tematike, čak sam potpuno preskakala poglavlja koja se bave carskim rezom i oporavkom nakon njega. Misila sam da ću roditi prirodno i zaista mi je od svih strahova i scenarija u glavi, carski rez bio na posljednjem mjestu, ali baš kada za nešto mislite da se vama sigurno neće dogoditi, bude suprotno. S obzirom na sve dijagnoze u trudnoći, odlučeno je da se ona dovrši indukcijom pet dana prije termina", prisjetila se mlada mama i ispričala nam kako je izgledao njen prvi porod:
"Večer prije poroda, ugradili su mi balon koji je do jutra odlično obavio posao te sam bila otvorena pet do šest prstiju i spremna za porod. Kako se činilo, porod je tekao sasvim u redu. Na početku mi je probušen vodenjak, nešto kasnije primila sam i epiduralnu analgeziju i u trenutku kada sam bila otvorena oko devet prstiju, bebini otkucaji počeli su jako padati i jako rasti. Doktor je odmah posumnjao da je oko bebe omotana pupčana vrpca i odlučio se za hitan carski rez te je na kraju Toma rođen s vrpcom omotanom oko tijela".
Koliko carskih rezova možete imati i koliko čekati?
Rodilje se osjećaju pokretno kao da su rodile prirodno bez epiziotomije
"Odmah čim sam izašla iz trudničke ambulante proradio je moj novinarski duh i morala sam istražiti sve o ovoj revolucionarnoj metodi jer naprosto mi je tako nešto zvučalo nevjerojatnim jer sam se nakon prvog poroda oporavljala šest tjedana i zapravo su mi toliko i trajali bolovi. Na internetu sam pronašla jedan odličan stručni članak s istraživanjem u kojem je sve pisalo baš kako je doktor Grgić rekao, a najviše me zapanjio podatak da je skoro 92 posto žena koje su sudjelovale u istraživanju, prvi dan poslije poroda bilo pokretno kao žene koje su rodile prirodno bez epiziotomije. Nisam nažalost mogla razgovarati s nikim tko je prošao takav porod jer nisam niti jednu mamu poznavala s obzirom na to da sam doktoru Grgiću bila tek deseta pacijentica koju je porodio na takav način", kaže Tanja, a otkrila nam je i jednu zanimljivost sa same operacije:
"Prije poroda došao mi je doktor i dao neku spravicu u koju se puše i objasnio da kada dođe trenutak da beba izađe, ja ću u nju puhati, od puhanja će mi se napinjati trbušni mišići i beba će lakše izaći. Nakon što su sve pripremili za bebin izlazak, rekli su mi neka pušem. Kako radi spinalne analgezije ne osjećate trbušne mišiće, ja sam mislila da bez veze pušem i da se ništa ne događa, ali u roku od 30 sekundi beba je izašla i svi su u sali zapljeskali jer je izlazak bio jako brz, a može trajati i do tri minute. U Francuskoj u tom trenutku otvore prozorčić na paravanu pa mama može vidjeti kako praktički sama porađa bebu", kaže.
Dr. Grgić kaže da je nakon provedene edukacije u Parizu i Versaillesu do sada u Hrvatskoj napravio oko 20 zahvata.
"Sva naša dosadašnja iskustva su bila više nego pozitivna. Sve žene su bile prezadovoljne brzinom oporavka te se puštene treći dan kući. Najbolji primjer pozitivnog iskustva mi je iskaz jedne od rodilja koju smo porodili ovom metodom, a tri godine prije je bila operirana na 'klasičan' način. Prvi dan nakon operacije mi je izjavila da se osjeća odlično i da se prošli puta tako osjećala tek dva tjedna nakon prvog carskog reza. Brzi oporavak nakon ove metode je iznimno važan jer je carski rez jedina operacija nakon koje rodilja odnosno pacijentica nema vremena za dugotrajni oporavak kod kuće jer se mora od prvog dana brinuti za svoje dijete", rekao je no objasnio nam da u Hrvatskoj nitko ne izvodi ovu tehniku do sada i niti jedan ginekolog u svojoj edukaciji nije bio upoznat sa ovom tehnikom.
"Danas se ekstraperitonealna tehnika upotrebljava samo u nekim centrima u Europi. Nama najbliži su: Graz, Nica, Pariz, Brussels te Tel Aviv. Najveći razlog zašto nije u široj upotrebi je nepoznavanje ove tehnike među porodničarima jer se potpuno istisnula iz svakodnevne upotrebe, a samim time je porodničari niti ne znaju. Ovakva tehnika se koristi i u ostalim dijelovima svijeta, SAD, Turskoj, Indiji, Kini te Australiji, ali samo sporadično, a postoje mnogi radovi koji govore u prilog ovoj tehnici kao poštednijoj i manje traumatičnoj za rodilju", kaže.