S 36.135 živorođene djece i 51.794 umrle osobe, što daje minus od 15.659 stanovnika, u Hrvatskoj je i lani nastavljen trend prirodnog pada stanovništva koji se kontinuirano bilježi od 2010. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Štoviše, lani se rodilo najmanje djece u posljednjih deset godina. "Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’", kaže naš poznati demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodaje kako bi današnje žene, kad bismo htjeli preokrenuti trend i doći do toga da se rađa više živih nego umrlih, trebale rađati kao naše bake, dakle - ne ispod četvero djece.

"To je u današnje vrijeme nemoguće očekivati, dakle realno je očekivati nastavak negativnog trenda. Dakle, jedini način da se trendovi promijene su migracije, no i tu ne stojimo baš dobro. Naime, ljudi odlaze u gospodarski razvijenije zemlje u kojima će lakše ostvariti svoje ciljeve pa je pitanje tko će se useljavati u Hrvatsku. Osim toga, ne uspijevamo zaustaviti iseljavanje", kaže Čipin.

Pad nataliteta Zašto se u Hrvatskoj rađa sve manje djece?

Glavni uzroci negativnih trendova sigurno su jednaki za sve - činjenica da sve manje ljudi može računati na sigurno zaposlenje i prihode s kojima može razmišljati o zasnivanju obitelji te činjenica da nemamo dovoljno kvalitetnih mjera usmjerenih u poticanje mladih obitelji. No puno toga ovisi i o tome o kojem je području riječ, kaže sugovornik.

Tako u Izvješću DZS-a stoji kako je najmanji broj živorođene djece na stotinu umrlih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (42,4). Slijede Sisačko-moslavačka (50,1) i Karlovačka (50,9), dok Dubrovačko-neretvanska (92,8), Međimurska županija (92) i Grad Zagreb (90,9) bilježe relativno bolje rezultate.

U 'plusu' Solin i Kaštela 

Razlika između broja rođenih i umrlih u tim je županijama samo nešto manja, odnosno svejedno su u minusu. Da se malo i našalimo s crnom slikom o natalitetu Hrvatske. Ima gradova i općina koji se “trude”.

Prema podacima o deset gradova i općina s najvećim prirodnim prirastom (broj živorođenih u odnosu na broj umrlih) u protekloj godini - koje su za nas izdvojili stručnjaci DZS-a - veći broj rođenih nego umrlih imali su, primjerice, Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić, dok su među takvim općinama Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo te nekoliko općina u Međimurskoj županiji. Druga strana medalje su gradovi s najvećim minusom: Vukovar, Varaždin, Slavonski Brod, Pula, Sisak, Karlovac, Split i Osijek, te općine Kneževi Vinogradi, Brinje, Čepin, Drenovci, Đurđenovac, Suhopolje, Erdut, Sunja i Dvor.

U 'minusu' čak i Zagreb 

Među onima koji u brojčanom iznosu bilježe najveći minus su gradovi koji posebno zabrinjavaju, kao što su Rijeka i - Grad Zagreb, kaže Čipin. Prof. Čepin kaže da pozitivan prirast i više rođenih nego umrlih uglavnom imaju mjesta s mlađom populacijom.

Prof. Čepin objašnjava negativan trend u Zagrebu, unatoč tome što se u glavnom gradu daje nagrada za svako dijete, subvencionira vrtić i daje status majkama odgojiteljicama. Kaže, te su mjere loše ciljane.

"Mjere najviše potiču obitelji na treće ili četvrto dijete, ali treba poticati - prvo", kaže prof. Čepin. Rijeka ima problem urbane sredine, gdje obrazovanije majke odgađaju majčinstvo zbog karijere. Kad se odluče roditi, tad imaju problema zatrudnjeti.

Udruga Obitelji 3plus Hrvatska ispod prosjeka EU u izdvajanjima za potporu djeci i obiteljima

Ovo su podaci o negativnom prirodnom prirastu po županijama:

• Međimurska -99
• Krapinsko-zagorska -690
• Varaždinska -791
• Koprivničko-križevačka -538
• Virovitičko-podravska -512
• Zagrebačka županija -735
• Karlovačka -900
• Primorsko-goranska -1689
• Istarska -822
• Ličko-senjska -499
• Zadarska-395
• Šibensko-kninska -652
• Splitsko-dalmatinska -856
• Dubrovačko-neretvanska -92
• Osječko-baranjska -1622
• Vukovarsko-srijemska -900
• Brodsko-posavska -798
• Požeško-slavonska - 442
• Sisačko-moslavačka -1218
• Bjelovarsko-bilogorska -606
• Grad Zagreb -803.

Ukupno: -15.659

Napomena: Uz živorođene (36.296) i umrle (51.794) u statistiku još ulaze i mrtvorođeni kojih je lani u Hrvatskoj bilo 161. Ukupan negativni prirodni prirast u 2019. za cijelu Hrvatsku tako iznosi - 15.659.

istraživanje obitelji 3plus Kako političke stranke planiraju provesti mjere obiteljske i demografske politike