Bebe rođene carskim rezom 'kupaju' u vaginalnoj tekućini
Najnoviji trend kod porođaja, tzv. 'Baby seeding', odnosno stavljanje vaginalne tekućine na bebino tijelo i lice, obavlja se kako bi se uspostavio imunološki sustav kod beba rođenih carskim rezom. Iako se ideja čini čudna, ovaj postupak omogućava bebi da dobije dobre bakterije kojima bi bila izložena da je rođena vaginalnim putem.
Porod - prvi susret sa svijetom bakterija
Bakterije pomažu u regulaciji našeg metabolizma i one igraju ključnu ulogu uspostavljanja našeg imunološkog sustava.
"Ključno vrijeme sijanja našeg mikrobioma događa se tijekom poroda. Priprema za temelj bakterijskog ekosustava kod bebe započinje u majčinoj utrobi tokom trudnoće. No najvažniji trenutak sijanja događa se pri porodu. U tjednima i danima koji prethode porodu, ključne bakterije skupljaju se u majčinoj rodnici i dojkama. Zatim, tijekom trudova i poroda, poseban koktel bakterija prenosi se s majke na dijete u porođajnom kanalu. Kako beba kreće prema izlazu, kroz porođajni kanal, prima majčine bakterije iz rodnice. Beba je prekrivena bakterijama, okupana je u njima, guta bakterije. I to je bebin prvi susret sa svijetom bakterija, svijetom u kojem svi mi živimo. To je temeljni mikrobiom za tu bebu", piše Dunja Gulin iz Hrvatske udruge doula u članku 'Kako porod utječe na imunitet i zdravlje djeteta?'.
Dr. Rodney Dietert, profesor imunotoksikologije na Cornellu, vjeruje da je ovaj mikroskopski proces koji se odvija tijekom poroda od kritične važnosti za buduće zdravlje. Kada se beba spušta porođajnim kanalom tijekom vaginalnog poroda, to je glavni događaj sijanja. Crijevni su mikrobi od presudne važnosti u razvoju imunološkog sustava i sposobnosti da uspješno razgradimo različite hranjive sastojke i kemijske spojeve iz okoline.
Što znači 'sijanje' bakterija na bebe rođene carskim rezom?
Na novorođenče se odmah nakon rođenja stavlja sterilna vaginalna tekućina, a stavlja se na njegovo tijelo, lice i usta. Ovaj postupak posebno je popularan u Australiji, gdje ga nove mame traže jer žele svojoj novorođenčadi dati tu prvu 'injekciju' prirodnog imuniteta tako da ih izlažu bakterijama koje bi dobili da su rođeni vaginalno.
"Postoji razlika između mikrobioma kod beba rođenih vaginalnim porodom u usporedbi s bebama rođenima carskim rezom. Tijekom vaginalnog poroda beba dolazi u doticaj s majčinim vaginalnim i fekalnim bakterijama. Beba rođena carskim rezom dolazi u doticaj s bakterijama koje se nalaze u bolnici i na majčinoj koži", objašnjava primalja i dr. Rachel Reed iz Sveučilišta Sunshine Coast.
Još nije poznato pomaže li ovaj postupak dugoročno, ali neki stručnjaci vjeruju da kratkoročno može pomoći bebama da dobiju određenu razinu mikrobioma koju bi dobile da su rođene vaginalnim putem.
"Beba rođena vaginalnim putem puno je dulje izložena bakterijama, budući da vaginalni porod puno dulje traje nego ovaj postupak. No ovo je prilika da se vrlo brzo nakon rođenja, i bebama rođenim carskim rezom pomogne da uravnoteže svoj imunološki sustav", rekla je dr. Maria Gloria Dominguez-Bello, izvanredna profesorica medicine na Sveučilištu New York.
Treba biti oprezan da se preko sadržaja rodnice ne unesu neki patogeni organizmi u novorođenče
Pitali smo ginekologinju Petru Podobnik Brlečić je li upoznata s ovim trendom.
"S obzirom na dobrobiti prirodnog, urednog vaginalnog poroda za majku i dijete, te na povećanje učestalosti carkog reza, danas je u povećanju broj pokušaja da se carski rez učini što prirodnijim. Tako se nekad razviju i različite zanimljive metode, poput ove 'seeding' koja se temelji na ideji da je dobro za djetetov imunološki sustav prolazak kroz rodnicu tijekom vaginalnog poroda, kad dijete 'pokupi' sve dobre bakterije koje se nalaze u rodnici.
Mislim da ova ideja namjernog nanošenja sadržaja rodnice na dijete koje je rođeno carskim rezom ima dobru pretpostavku, ali je prije uvođenja kao standard u praksu potrebno provesti znanstvena klinička istraživanja da se dokaže dobrobit te metode za novorođenče. Jer carski rez je ipak operativni zahvat koji se treba raditi u medicinski indiciranim slučajevima u kojima treba biti oprezan da se preko sadržaja rodnice ne unesu neki patogeni organizmi u novorođenče.
Prije svakog takvog postupka treba biti siguran da u rodnici ne postoji betahemolitički streptokok, klamidija, Ureaplazma, HPV itd. koji bi u takvim slučajevima mogli nanijeti više štete nego koristi. Jer jedno je kad novorođenče spontano 'pokupi' sadržaj rodnice prilikom vaginalnog poroda, a drugo je kad mi pokušavamo taj sadržaj namjerno nanijeti na dijete kako bismo carski rez učinili što prirodnijim", objasnila je.
Kako zapravo izgleda postupak?
Uzima se gaza namočena sterilnom otopinom, složi se u oblik tampona i stavlja se u rodnicu na sat vremena, odstrani se prije operacije i čuva u sterilnoj posudi. Odmah nakon rođenja nanosi se na bebina usta, lice te ostatak tijela.