82 posto žena iznad 35 brzo zatrudni: Gdje je granica između 'mlade' i 'stare' prvorotkinje?
Iako se sve kasnije odlučuju za djecu, čak 82 posto žena u dobi od 35 do 39 godina, a koje imaju spolne odnose dva puta tjedno, uspijevaju začeti dijete unutar godine dana.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu Obstetrics & Gynecology, a pokazali su i da žene između 27. i 34. godine imaju tek nešto bolji postotak uspješnosti ostvarenja trudnoće - 86 posto.
Žene između 35 i 40 godina, koje imaju odnose samo tijekom plodnih dana, ostanu trudne u 78 posto slučajeva unutar godine dana, dok njih 84 posto u godinu dana zatrudni ako su u dobi od 20 do 34 godine. Stručnjaci kažu da je žensko tijelo najspremnije iznijeti trudnoću između 21. i 28. godine.
U današnje vrijeme kad sve više žena radi i ima karijere, te im se pružaju jednake mogućnosti kao i muškarcima, svjedoci smo 'trenda' sve kasnijih poroda - ono što je još prije par desetljeća bilo čudno i rijetko, danas je realnost i svakodnevica. Tako se sve više žena, uglavnom zbog posla, tek nakon 35-e odlučuje za prvo dijete.
Premda neke majke koje rađaju nakon 35-e, bilo da su prvorotkinje ili ne, pokazuju određenu bojazan zbog kasnijeg poroda (što se vidi i na portalima za mame gdje često traže savjete na ovu temu), sve je više studija poput ove koje pokazuju da ne samo da nemaju znatno manje šanse da zatrudne, već i šanse da s djetetom nešto ne bude u redu nisu tako velike.
Broj žena koje rađaju s 40 porastao za 50 posto
Portal Centar zdravlja prenosi kako danas sve više žena u svijetu prvo dijete dobiju između 30. i 39. godine, a ta se brojka udvostručila u posljednjih 15 godina. Broj onih koje rađaju s 40 godina je porastao čak za 50%.
Za majku nakon 35. i dijete, naravno, postoje rizici. Naime, za majku se povećava se rizik od trudničkog dijabetesa, preeklampsije i vaginalnog krvarenja, dok su za dijete veće šanse da se pojavi placenta praevia, abruptio placentae, niska porođajna težina, prijevremeni porod i pobačaj. I dok kod žena u dvadesetima rizik iznosi između 12 i 15 posto, zna se da kod žena u 40-ima taj rizik iznosi oko 25 posto, pa mnogi ginekolozi kažu kako je taj rizik oko 35-e zapravo oko 20 posto.
Neka su istraživanja pokazala da postoje i prednosti majčinstva nakon 35. godine života: tako jedna studija objavljena u stručnom medicinskom časopisu Journal of the America Geriatrics Society kaže da kasnije rađanje utječe na bolji rad mozga žene i samim time sprječava odumiranje stanica, zbog čega će starije mame imati puno bolje pamćenje u godinama u kojima ono obično rapidno opada.
Za studiju je ispitano 830 žena koje su već prošle menopauzu i kojima je testirana moć pamćenja, funkcionalne mozga i kognitivne vještine, a prikupljali su se i podatci o godinama u kojima su dobile prvu menstruaciju, koliko su trudnoća imale, te još niz drugih faktora kojima su željeli povezati učinke trudnoća, odnosni dobi u kojoj su rađale s njihovim općenitim mentalnim zdravljem.
Rezultati su pokazali da su žene koje su svoje posljednje dijete rodile nakon 35-e (dakle, nije riječ isključivo o prvorotkinjama u toj dobi) zaista imaju puno bolju memoriju i puno se lakše izražavaju bogatim vokabularom, ali pokazali su i još nešto - a to je da su žene koje su menstruaciju dobile prije dobi od 13 godina danas imaju znatno snažniju globalnu svjesnost (bolje povezivanje, zaključivanje).
Termin stara prvorotkinja je zabluda jer ne postoji definirana granica između mlade i stare trudnice
"Roditi prvi put u 35., 40. ili u 45. nije naravno pravilo, što i ne bi bilo dobro, ali više nije ni iznimka", rekao je za Večernji list doc. Ratko Matijević, ginekolog u zagrebačkoj bolnici “Sveti Duh”. Odgađanje prve trudnoće danas tako nije ništa neobično, pogotovo za žene koje žele prvo završiti fakultet, pa postići nešto u svom poslu, odnosno u karijeri, ali im je isto tako važna socijalna i materijalna stabilnost.
"Termin 'stara prvorotkinja’ svojevrsna je zabluda jer ne postoji jasno definirana granica gdje se može povući crta između mlade i stare trudnice. Ali jasno da, što je žena starija, i trudnoća je potencijalno rizičnija. Ali ni to ne znači da će kod žene koja rađa potkraj tridesetih ili početkom četrdesetih, dakle u kasnim reproduktivnim godinama, doći do komplikacija u trudnoći", kaže dr. Matijević i dodaje kako neki strani autori smatraju i da u nekim elementima kasno majčinstvo ima i prednosti za dijete, pogotovu u njegovu odgoju.
Žene u četrdesetima emocionalno su zrelije, strpljivije, financijski neovisnije i obrazovanije od mladih majki. Pomlađuje li ženu kasnije majčinstvo? Znanstvenih dokaza za to nema, odgovara doc. Matijević. Ali, napominje, žena će se doimati mlađom jer ima malo dijete, jer je aktivnija, jer živi drukčije nego prije. Sve se više žena odlučuje za rađanje u dobi koja, prema biološkim i medicinskim kriterijima, nije za rađanje i najoptimalnija - zaključuje.
A mnogi se ginekolozi slažu kako se dobni rizici velikim dijelom mogu umanjiti, uz adekvatnu pripremu, dobru komunikaciju s medicinskim osobljem i spremnost trudnice na aktivno sudjelovanje u izazovima koje joj trudnoća nosi.