Razlike između starije i mlađe djece u obitelji nisu više upitne, a znamo se često i šaliti na taj račun. Između ostalog, tko nije volio seriju "Malcolm in the Middle" koja se temelji upravo na tome – poretku djece u obitelji ili možda ljepše rečeno redoslijedu rođenja djece u obitelji.

istraživanje Evo koje je dijete često najproblematičnije u obitelji, prema istraživanju

Nije samo stvar privilegija i roditeljskih utjecaja, pritisaka, čini se. Na primjer, istraživanja pokazuju da prvorođena djeca, u prosjeku, postižu bolje rezultate, na primjer, u školi, a imaju i veću vjerojatnost da će biti vrhunski menadžeri u usporedbi s onima rođenima kasnije. No u novoj studiji proučavalo se kakav utjecaj redoslijed rođenja može imati na to kako djeca provode svoje vrijeme – i sama i s roditeljima, donosi The Conversation.

Pokazalo se da postoje vidljive razlike u korištenju ekrana i vremenu posvećenom intelektualnom razvoju. U studiji su korišteni podatci ankete u kojoj je sudjelovalo oko 5500 australske djece u dobi od dvije do 15 godina. Podaci potječu iz Longitudinalne studije australske djece, nacionalno reprezentativnog istraživanja.

U sklopu istraživanja djeca su vodila detaljne 24-satne dnevnike u kojima su bilježili kako provode vrijeme od buđenja do spavanja. Naveli su jesu li se aktivnosti obavljale s roditeljima ili samostalno. Aktivnosti su grupirane u "spavanje", "vrijeme u školi", "obogaćivanje intelektualnog razvoja", "vrijeme provedeno pred ekranom" i "tjelesne aktivnosti". Aktivnosti obogaćivanja intelektualnog razvoja su školske aktivnosti izvan škole koje pomažu intelektualnom razvoju. Na primjer, čitanje, domaća zadaća, igranje društvenih igara ili učenje sviranja glazbenog instrumenta.

Manje drugih aktivnosti

Kada su istraživači usporedili dnevnike prvorođene djece s kasnije rođenom djecom iz različitih obitelji rođenih iste godine, koja žive u istim susjedstvima, sa sličnim socioekonomskim okruženjima (u obiteljima s dvoje ili troje djece), ispostavilo se da mlađa djeca dobivaju više vremena pred ekranima.

U usporedbi s prvorođenom djecom, drugorođena i trećerođena djeca provode dodatnih devet, odnosno 14 minuta dnevno pred ekranima. Iako se ovo može činiti nebitnim, to vrijeme predstavlja povećanje od 7-10% u usporedbi s prosječnim dnevnim vremenom provedenim pred ekranom kod prvorođene djece. Tijekom tjedna to je između sat i sat i pol.

Ovo dodatno vrijeme također podrazumijeva da je tada manje drugih aktivnosti. Konkretno, kasnije rođena djeca provodila su 11 do 18 minuta manje dnevno na aktivnostima koje potiču intelektualni razvoj, što je smanjenje od 11-20% u usporedbi sa starijom braćom i sestrama u studiji. Ipak, nisu ustanovljene dosljedne razlike između starije i mlađe braće i sestara kada je u pitanju vrijeme provedeno u drugim aktivnostima, poput škole, tjelesne aktivnosti ili spavanja.

Kad se govori o dobnim skupinama, te su razlike na štetu djece od 10 do 14 godina. To pokazuje da je rana adolescencija razdoblje u kojem je potrebna posebna pozornost.

Jedno uobičajeno objašnjenje za ove razlike između prve i sljedeće djece je roditeljsko vrijeme. Kako obitelji rastu, roditelji imaju manje vremena i pažnje za poticanje razvoja kasnije djece. No isto tako studija je pokazala da kasnije rođena djeca provode manje vremena na obogaćujućim aktivnostima sa svojim roditeljima.

braća i sestre Najstarije, srednje ili najmlađe dijete? Redoslijed rođenja utječe na karakter djeteta