Bebi dajte ribu, a sa sladoledom pričekajte do godine dana
Iako se ljeto čini idealnim za početak dohrane, to baš i nije tako. Izobilje namirnica je plus, ali vrućine, promjena okoline i rutine zbog godišnjih odmora mogu poremetiti prihvaćanje dohrane. To, naravno, ne znači da ne treba početi, samo da se ne treba uzrujavati ako ide polako. Mediteranska prehrana je idealna za početak dohrane jer su dostupni svježe voće i povrće, riba, maslinovo ulje...
"Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, kao i Svjetska zdravstvena organizacija kažu da je s dohranom najbolje početi sa šest mjeseci. Ljeti treba pripaziti da namirnice budu svježe pa je bolje kupovati male količine i obroke pripremati netom prije jela. U Hrvatskoj se tradicionalno prve uvode voće i žitarice, no majke sve češče počinju i s povrćem", objašnjava nutricionistkinja Tena Niseteo.
Do prije nekoliko godina savjetovalo se odgađanje alergenih namirnica, no sad je više naglasak na odgađanju teže probavljivih namirnica, poput mahunarki i kupusarki. "Studije su pokazale da odgađanje alergena nema utjecaj na kasniju pojavu alergija.
Osam najjačih alergena (mlijeko, mliječni proizvodi, soja, gluten, jaja, riba, morski i orašasti plodovi) roditelji mogu oprezno davati djeci", kaže Niseteo.
"U industrijskim sladoledima naći će se aditiva i šećera, no za starije dijete ovo može biti kvalitetniji izbor deserta. Domaći sladoled se može ponuditi već od godinu dana jer kombinacija voća i mlijeka ili jogurt može biti dobar međuobrok", objašnjava Niseteo dodajući kako su važni i začini. Cimet, bosiljak, peršin, timijan, origano i ružmarin mogu se početi uvoditi već od 7, 8 mjeseci.
Začini štite, masti su zdrave
Začinsko bilje ima protuupalna i antibiotska te niz drugih ljekovitih svojstava. Djeci se daje kuhano u malim količinama. Industrijski začini se ne preporučuju jer sadrže velike količine nepotrebne soli i aditiva. Čak 40 posto energetskih potreba dojenčeta treba biti iz visokokvalitetnih masti. Stoga je prirodne biljne masti, poput maslinova, lanena ili suncokretova ulja, ali i životinjske (maslac i svinjska mast) važno ubaciti u obroke.
Med i gljive ne prije treće godine
Prema nekim smjernicam, med i gljive se odgađaju čak do treće godine. Kod meda postoji opasnost od patogenih bakterija, a gljive imaju nisku energetsku vrijednost i teže su probavljive zbog visokog sadržaja vlakana. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca od 1 do 4 godine dnevno 50 - 100 kalorija dobiju iz jednostavnih šećera (2 - 4 žličice). Pripazite na skrivene šećere u žitaricama, kečapu...