Drugorođena djeca su buntovnija i problematičnija - potvrđeno i istraživanjem
Svako je dijete jedinstveno i različito počevši od tantruma pa sve do izražavanja osobnosti. Međutim istraživanje je potvrdilo da postoje i određene posebnosti i razlike među braćom i sestrama koje proizlaze iz samog redoslijeda rođenja djece. Tako je vjerojatnije da će drugorođena djeca biti buntovnija i problematičnija u usporedbi s prvorođenom djecom. Također, istraživanje provedeno u Danskoj i SAD-u otkrilo je da će drugorođena djeca biti sklonija riskiranju nego njihova starija braća i sestre.
Mali buntovnik / buntovnica
Opsežna studija promatrala je preko 2 milijuna djece u Danskoj i SAD-u te se fokusirala na tezu kako bi redoslijed rođenja mogao utjecati na disciplinske probleme djece u školi, kako bi mogao utjecati na maloljetničku delinkvenciju i bi li mogao pridonijeti kriminalu odraslih. Autori istraživanja pronašli su neke zanimljive obrasce ponašanja tijekom analize podataka:
- Mnogo je vjerojatnije da će drugorođeni dječaci biti buntovniji i problematičnijeg ponašanja ( u primjerice školi) od starije braće i sestara, dok buntovnost kod drugorođenih djevojčica nije toliko izražena.
- Nije bilo dokaza da su drugorođena djeca bila manje zdrava, zapravo, čini se da su drugorođena djeca zdravija po rođenju i imaju niže stope invaliditeta u djetinjstvu.
- Nije bilo dokaza da su roditelji manje ulagali u obrazovanje svoje drugorođene djece.
Deficit pažnje kao mogući uzrok?
No, što je uzrok svemu tome? Na žalost, prema studiji, krivi su roditelji. Istraživači su zaključili da se vrijeme koje roditelji provode s prvorođenom i drugorođenom djecom često razlikuje - i to bi mogao biti skriveni razlog buntovnog ponašanja.
"Razlike u roditeljskoj pažnji smatramo potencijalnim čimbenikom koji doprinosi razlikama u delinkvenciji ovisno o redoslijedu rođenja", rekli su autori studije.
Istraživački tim nada se da će njihov rad potaknuti daljnju raspravu o roditeljskom dopustu i istraživanju najboljeg balansa privatnog i poslovnog za majke, očeve i djecu.
"Naša otkrića o sistematski različitim dozama roditeljske pažnje u ranom djetinjstvu kao vjerojatnom mehanizmu razvoja određenih oblika ponašanja također zahtijevaju daljnju raspravu o roditeljskom dopustu kao dugoročnoj socijalnoj koristi", napisali su autori.
Drugi stručnjaci tvrde da prvorođena djeca svoje ponašanje modeliraju prema roditeljima, dok drugorođena djeca imaju braću i sestre kao uzore. Smatraju da upravo to može pridonijeti razlikama u ponašanju. No, čini se da je kvalitetno provođenje vremena s djecom doista važno, a autori istraživanje smatraju da bi svaki roditelj trebao imati mogućnost provoditi vrijeme s djecom, koliko god želi, bez da ga pritom ometaju financijski ili zdravstveni pritisci.