Polazak u vrtić: Kako djetetu olakšati prilagodbu?
Danas u vrtićima postoji razdoblje prilagodbe koje djetetu omogućava da se postupno upozna s novom situacijom. Međutim, unatoč tome, istraživanje norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije je pokazalo da su djeca tada po velikim stresom što negativno utječe na razvoj mozga i samokontrole. Ali postoje načini kako se to može ublažiti.
Bilo bi dobro prije s djecom razgovarati o polasku u vrtić. Za njih je to velika promjena. Rutina na koju su navikli se mijenja i brojna djeca to ne proživljavaju baš najbolje.
Naime djeca obožavaju rutinu jer im daje osjećaj kontrole i sigurnosti, pa kada se to poremeti ispadi bijesa i agresija su česti načini kako žele ukazati na svoje nezadovoljstvo i strahove. Ne smijemo zaboraviti i da su navikla da je mama uvijek uz njih, a onda odjednom njezino mjesto preuzima neka potpuno nepoznata teta. A da ne govorimo o šoku kada shvate da pažnju koju su dobivali kod kuće više neće imati i da će igračke morati dijeliti s još barem dvadesetak druge djece koja nemaju baš previše obzira prema pridošlicama. Sjetite se samo kako je vama bilo kada ste mijenjali posao ili vam je dolazio novi šef.
Zato bi bilo dobro koji put se prošetati oko vrtića da dijete vidi kako se ostala djeca veselo igraju. Djeca ne žele biti izuzeta iz događanja koja u im interesantna i ovo ih može potaknuti da se i ona uključe. Također bi bilo dobro pokazati slike vrtićkih aktivnosti, te im objasniti da će biti puno djece s kojima će morati sve dijeliti, te da će ih umjesto roditelja čuvati nove tete.
Recimo: "Maja ide u vrtić. Ide se igrati s djecom. Mama ide raditi." je primjer kako uz pomoć kratkih rečenica možemo i jednogodišnjaku objasniti što ga uskoro očekuje. Dr. Harvey Karp kaže da se često zaboravlja da djeca nemaju dovoljno razvijen govor i slabo razumiju jezik kojim mi govorimo. Zato treba komunicirati pomoću kratkih rečenica uz odgovarajući ton glasa i puno gestikulacija (u ovom slučaju veselo). Djeca će puno bolje razumjeti ono što vide, nego ono što im se govori.
Dani prilagodbe - nikada se nemojte iskradati
Na samom početku prilagodbe bilo bi preporučljivo da se roditelji i dijete zajedno uključe u aktivnosti. To će pomoći djetetu da se opusti i lakše poveže s drugom djecom. Nakon par dana, roditelji bi trebali i dalje biti prisutni, ali pustiti dijete da se samo uključi u igru.
Nakon toga, slijedi dio kada roditelji ostavljaju dijete na par minuta u grupi. Tijekom te faze, dr. Karp savjetuje da se roditelji nikada ne smiju iskradati. To kod djece izaziva strah jer nikada ne znaju kada će otići, pa to kasnije može otežati roditeljev odlazak. Dijete se obično čvrsto uhvati roditelja i plače, ima ispade bijesa i slično. Da bi se to izbjeglo djetetu uvijek treba najaviti odlazak.
Recimo: "Mama mora otići u dućan, brzo se vratim" ili "Mama mora na WC, odmah dođem". Ako dijete plače bilo bi dobro utješiti ga i na kratko otići te se nakon par minuta vratiti i uključiti se u neku aktivnost. Taj cijeli proces treba ponavljati nekoliko dana kako bi dijete shvatilo da kada roditelj kaže da mora otići, ali da će se vratiti, da govori istinu.
Nemojte djetetu pokazivati tugu ili zabrinutost
Kada je prilagodba završena, odvajanje treba biti kratko, uz zagrljaj i poljubac. Djetetu bi bilo dobro reći nešto poput: "Mama/tata mora ići raditi, čim sam gotov/va dođem po tebe". "Napravi mi nešto od kockica, pa mi pokaži kad dođem". To će ujedno i potaknuti dijete da se uključi u aktivnosti jer želi napraviti nešto što će razveseliti roditelje.
Nakon toga bilo bi dobro da roditelj ode bez okretanja i dodatnog mahanja ili pokazivanja zabrinutosti ili tuge. Nije baš lako, ali će olakšati kasnije odlaske u vrtić. Ako dijete osjeti tugu ili zabrinutost roditelja, moglo bi pomisliti da vrtić i nije najbolje mjesto za njega. Prema njihovoj logici, ako je vrtić tako super, zašto su roditelji tako tužni kada me ostavljaju.
Nakon vrtića bi bilo dobro pričati kako je dijete provelo dan, koje igračke je pronašlo, nabrojati sve lijepo što mu se dogodilo (upoznalo je nove prijatelje, naučilo novu igru, nešto lijepo reći o odgojiteljima).
Kako bi roditeljima i djeci olakšali ovo razdoblje, te ga učinili što manje stresnim, udruga Najsretnija beba Hrvatska u suradnji s dječjim klubom Zmajo je osmislila radionicu Vrtić bez suza. Dok se vaši mališani igraju, roditelji uče metode komunikacije koje je razvio dr. Harvey Karp, a koje eliminiraju ispade bijesa i poboljšavaju dječju suradnju, te olakšavaju prilagodbu u novim situacijama.
Slobodno se javite na najsretnijabeba@gmail.com