Kreplji su potencijalni prenosioci zaraznih bolesti pa nije loše da naučimo da se zaštitimo od njih, ali i znamo pravilno postupiti kad ih pronađemo na koži djeteta.

Krpelji su najbrojniji u proljeće i ljeto, a povremeno nam ih donese i rana jesen. To su razdoblja u godini kada im vremenske prilike, temperatura i vlažnost, najviše odgovaraju. Nalazimo ih u prizemnom sloju parkova i šuma - na lišću i granama grmlja, niskog raslinja i u šikarama. Čekaju prolazak čovjeka ili životinje na kojima će se privremeno nastaniti kako bi se mogli nahraniti krvlju.

Opasnost njihovog parazitiranja na nama je mogućnost prijenosa zaraznih bolesti. Sam krpelj se zarazi prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a ubodom može prenijeti bolest i na čovjeka.

Bezbolan ubod na mjestu gdje je koža mekana

Područja najčešćeg prianjanja na tijelu čovjeka su mjesta gdje je koža vlažna i mekana – trbuh, prepone, pazuh, područje iza ušiju, zatiljak, vrat, dojke, a kod djece i glava.

Nakon što krpelj dođe u kontakt s našim tijelom, traži pogodno mjesto za ubod što može potrajati i više sati. Zato je prilikom višesatnog boravka u prirodi preporučljivo pregledati tijelo svaka dva do tri sata kako bi krpelja mogli ukloniti s kože prije samog uboda. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a ubod se ne osjeti jer slina krpelja sadrži tvar koja djeluje poput anestetika.

U trenutku kada krpelj probode kožu počinje se hraniti našom krvlju. Tada može doći do prijenosa zaraze na čovjeka i to Lyme borelioze, virusnog krpeljnog meningoencefalitisa, tularemije, erlihioze.

Dječje zdravlje Najčešće bolesti na ljetovanju i kako ih spriječiti

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Ako na tijelu uočimo krpelja koji je fiksiran za kožu potrebno ga je ukloniti. Bitno je da ga ne premazujemo alkoholom, uljem i sličnim sredstvima, jer tada dolazi do kontrakcije, tj. grčenja njegove utrobe i pojačanog izlučivanja uzročnika bolesti u naše tijelo.

Krpelja odstranjujemo uz pomoć pincete. Krajeve pincete potrebno je približiti što više glavici i povući prema sebi bez manipulacije (dakle, ne okrećite ga u smjeru ili suprotno od smjera kazaljke na satu, kako je ranije bilo preporučivano). U slučaju da se glavica odvoji od tijela i ostane u koži možemo je ukloniti sterilnom iglom. Čak i ako nam to ne pođe za rukom nema panike - naš organizam će nakon nekog vremena sam odbaciti strano tijelo. Uostalom, ostanak glavice krpelja u koži ne predstavlja opasnost od zaraze, jer se zarazne klice nalaze u tijelu krpelja pa odstranjivanjem tijela uklanjamo i izvor zaraze.

Pregledavanje kože nakon boravka u prirodi i uklanjanje krpelja kraće vrijeme nakon ugriza bitno je radi smanjivanja mogućnosti zaraze. Naime, za umnažanje uzročnika koje zaraženi krpelj nosi u sebi potrebna je ljudska krv, a da bi se stvorila kritična količina uzročnika zaraze potrebno je više sati. Dakle, ako uklonimo krpelja s tijela unutar par sati, manja je mogućnost zaraze čak i ako je krpelj doista zaražen nekim od uzročnika bolesti.

Spriječite ubode insekata Ubodi insekata - neugodna strana ljeta

Kada otići liječniku?

Na mjestu ugriza javljaju se manje ili veće crvenilo i oteklina, praćeni svrbežom, koji najčešće prolaze unutar jednog do tri dana. Te promjene na koži nisu posljedica infekcije (tj. prijenosa zarazne bolesti s krpelja na čovjeka), već iritacije tvarima koje krpelj ugrizom unosi u našu kožu i za to nije potrebna nikakva terapija.

U slučaju da je crvenilo prisutno dulje od tri dana, ili se veličina te promjene s vremenom povećava, potrebno je javiti se pedijatru ili obiteljskom liječniku kako bi se nakon pregleda utvrdilo je li potrebno liječenje. Naime, Lajmska bolest ili migrirajući eritem kojeg prenose krpelji, bolest je koja se u prvoj fazi može očitovati promjenama na koži. Radi se o ovalnom crvenilu kože koje se širi do 15 centimetara u promjeru i postupno blijedi u središtu ostavljajući prstenastu formaciju. Ako u toj fazi bolesti osoba primi odgovarajući antibiotik, dolazi do potpunog izlječenja.

Drugi razlog za posjet liječniku je pojava općih simptoma 7 do 14 dana od ugriza, a to su: vrućica, opća slabost, bolovi u mišićima i zglobovima. To su simptomi koji upućuju na moguću zarazu virusom krpeljnog meningoencefalitisa. U većini slučajeva ti simptomi traju nekoliko dana i s njima bolest i prestaje. Kod manjeg broja oboljelih (20-30 posto) razvija se i druga faza infekcije u kojoj dolazi do zahvaćanja pojedinih dijelova središnjeg živčanog sustava. Tegobe koje mogu biti prisutne u toj fazi su: glavobolja, mučnina, povraćanje, slabost ruku i nogu, kljenut mišića vrata, poremećaj svijesti.

Opasnost u prirodi Krpeljni meningitis i gripa imaju slične simptome

Zaštite dijete odjećom i repelentima

Kao i kod brojnih drugih zaraznih bolesti postoje preventivni postupci koji smanjuju mogućnost uboda krpelja i prijenosa bolesti, pa nam time pomažu da naš boravak u prirodi bude sigurniji, a samim time i opušteniji. Prije izlaska iz kuće trebali bi pripaziti na izbor obuće i odjeće. Preporučuju se dugi rukavi i duge nogavice, hlače uvučene u čarape, zatvorene cipele, svjetlija odjeća (krpelj se teže uočava na tamnoj podlozi), materijali bez dlačica (izbjegavati vunu i flanel) jer se na njih krpelj teže prihvaća.

U toplim danima, kada nam visoke temperature ne dozvoljavaju pretjerano prekrivanje tijela, trebali bi se zaštititi repelentima koji se osim na odjeću i obuću mogu nanositi i na golu kožu. U prirodi bi trebali izbjegavati ležanje i odlaganje odjeće na travi, te provlačenje kroz grmlje. Već je ranije istaknuta važnost pregledavanja tijela svakih dva-tri sata u slučaju duljeg kontinuiranog boravka u prirodi. Nakon povratka kući potrebno je otuširati se i detaljno pregledati kožu.

Kome je potrebno cjepivo?

Ljudima koji često borave u prirodi (lovci, šumski radnici, planinari, izletnici) u endemskim krajevima, uz navedene mjere opreza preporučuje se i cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Endemski krajevi su krajevi u kojima je veća pojavnost krpelja zaraženih virusom krpeljnog meningoencefalitisa, a u Hrvatskoj su to područje između Save i Drave i Gorski kotar.

Cjepivo se prima u tri doze, a mogu se cijepiti i djeca nakon navršenih 12 mjeseci života. Prvu dozu najbolje je primiti zimi (u siječnju ili veljači), drugu jedan do tri mjeseca nakon prve, a treću devet do 12 mjeseci nakon druge doze. Te tri doze pružaju nam zaštitu kroz tri godine, što je ujedno i razdoblje nakon kojeg se možemo docijepiti novom dozom cjepiva (tzv. "booster" doza).

Iako krpelji mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti s opasnim posljedicama za zdravlje čovjeka, bitno je još jednom naglasiti da nije svaki krpelj zaražen i da ubod zaraženim krpeljem predstavlja manji rizik od razvoja bolesti ako ga u što kraćem vremenu uklonimo s kože. I zato, budite oprezni, zaštite sebe i svoje dijete, ali i ne zaboravite uživati u prirodi i svim blagodatima koje nam ona pruža!