Hiperaktivnost, bolesti: Kako sve šećer u hrani djeluje na djecu?

Guliver
Nakon što pojedu toliko šećera i dobiju nagle izljeve energije, moraju je negdje potrošiti. Šećer utječe i na lučenje dopamina i endorfina, što uvjetuje razvoj osjećaja euforije i sreće (izražava se kroz skakanje, trčanje, vrištanje, divljanje...). Sjedenje, slušanje, čitanje ili usvajanje bilo kakvog gradiva tada nisu opcija
Vidi originalni članak

Keksi, sladoledi, kolači i razni slatkiši nekada su bili rezervirani za posebne prilike poput rođendana, Svetog Nikole, Božića ili pak Uskrsa. Danas su oni postali dio svakodnevne dječje prehrane. Kroz dan djeca dobiju čak 16 posto kalorija samo od šećera. 

Što mislite zašto djeca imaju sve više problema s zubima u sve ranijoj dobi? Pa samo zamislite količinu šećera koju dijete pojede ako kroz dan pojede recimo zdjelicu čokolina, pa voćni sok (iako je to fruktoza, ona je i dalje šećer), pa neku čokoladicu ili bombon, pa za večeru dobije kakao i neki namaz ili pojede voćni jogurt. Vjerujem da se ovo mnogima čini puno i da djeca ipak toliko toga ne pojedu. Ali kroz dan i uz druge namirnice to prođe nekako ispod radara i ne čini se tako. 

sistematski pregledi Hrvatski školarci imaju previše kilograma, karijes, spuštena stopala

Sve češće se može čuti da djeca imaju problema s hiperaktivnošću i poremećajem koncentracije. Istraživanje koje je provela American Heart Association je pokazalo da djeca u dobi 1-3 godine u prosjeku konzumiraju 12 žličica šećera dnevno (60 g), u dobi od 4-8 godina oko 21 žličicu šećera dnevno, a adolescenti u dobi 14-18 godina oko 34 žličice. Odnosno, tri puta više od preporučene doze. Nakon što pojedu toliko šećera i dobiju nagle izljeve energije, ona ju moraju negdje potrošiti. Šećer utječe i na lučenje dopamina i endorfina, što uvjetuje razvoj osjećaja euforije i sreće (izražava se kroz skakanje, trčanje, vrištanje, divljanje...). Sjedenje, slušanje, čitanje ili usvajanje bilo kakvog gradiva tada nisu opcija. 

Pretilost je još jedan problem koji muči sve veći broj djece. Istraživanje Ministarstva zdravstva „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ je pokazalo da u Hrvatskoj ukupno 35% djevojčica i 38,7% dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu. Naravno to dovodi i do sve češćih slučajeva oboljenja djece od dijabetesa tipa 2. Tijelo ne proizvodi dovoljne količine inzulina ili su stanice postale otporne na njegovo djelovanje. To je inače oboljenje koje se prije javljalo kod odraslih osoba iznad četrdesete godine života.  

Deficit pažnje Znakovi po kojima možeš prepoznati hiperaktivnost kod djeteta

Jedna od manje poznatih činjenica je da prevelika konzumacija šećera dovodi do kroničnih oboljenja. To ni mnogi pedijatri ne znaju ili ne prepoznaju, pa se često tretiraju kao alergije. Simptomi su učestalo curenje nosa, povećana količina sluzi, kašalj, simptomi upale sinusa ili žgaravica. Nek djeca imaju i ponavljajuće epizode kašlja koji djeluje poput laveža. Dijete obično ode spavati zdravo, a po noći se budi hvatajući zrak, uz glasan kašalj.  

Kada je vrijeme za prve slatkiše?

Mnogi nisu svjesni još jedne opasnosti šećera, a to je rak. Svim stanicama u našem tijelu je potrebna energija i one ju dobivaju iz hrane koju jedemo, odnosno šećera. Međutim, problem je u tome što i stanice raka trebaju šećer, ali u puno većoj količini od normalnih. Njegova prevelika konzumacija naprosto potiče njihov rast. 

Sve to moguće je izbjeći uz odgovarajuću prehranu. Slatkiše ne treba braniti, već ograničiti njihovu konzumaciju ili ih zamijeniti zdravim opcijama poput orašastih plodova, prirodnih sokova, prirodnih sladila i sl. Potpuna zabrana samo dodatno potiče kod djeteta želju za njima, te mogu razviti krivu sliku o slatkišima (nešto posebno i fino). Djeci također treba objasniti koje su posljedice prevelike konzumacije slatkiša i stvoriti dogovor s kojim će svi biti zadovoljni. 

treba paziti 3 omiljene dječje namirnice u kojima se skrivaju šećeri

Neki od primjera skrivenih šećera u hrani:

  • 100g žitarica za doručak može sadržavati između jedne do 14 žličica dodanog šećera, ovisno o vrsti žitarica i proizvođaču.
  • Na 500ml kečapa dolazi 17,3 grama šećera. 
  • Jedan voćni jogurt ima i do 30% šećera, ovisno o proizvođaču. 
  • Suho voće - mnogi to smatraju zdravijom opcijom, ali sušenjem se šećer koncentrira, a smanjuje količina vlakana pa je te šećere zato puno teže probaviti.
  • Tanjur gotove juhe može imati čak 4 grama šećera.
  • Kruh ima oko 2 grama šećera.
  • Smrznuta pizza ima čak 7 grama šećera. 
  • Maslac od kikirikija.
  • Meso iz dućana - dodaje se šećer kako bi se poboljšao okus. 
  • Svi kupovni sokovi i ledeni čajevi.

istraživanje Dokazano: Tate djeci daju nezdraviju hranu nego mame

 

Posjeti missMAMA