Očeva dob kod začeća ima neočekivan utjecaj na dijete
Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, obuhvatilo je podatke 15 000 parova blizanaca u Velikoj Britaniji. Tim stručnjaka fokusirao se na razvojne obrasce socijalnih vještina i primijetio razlike u hiperaktivnosti, emocionalnosti i vršnjačkim problemima. Tada su, odvojeno, uspoređivali ima li očeva dob više utjecaja od genetskih i životnih faktora.
Mlađi od 25 i stariji od 51 godinu
Rezultati su pokazali da su djeca koja su se rodila kad su njihovi tate bili mlađi od 25 godina i stariji od 51 godinu pokazali više prosocijalnog ponašanja u ranom razvoju, no postojala je gornja granica. Do vremena kad su postali adolescenti, ta djeca su zaostajala za svojim vršnjacima koji su imali tate srednjih godina. Daljnja genetska analiza otkrila je da je socijalni razvoj primarno bio potaknut genetskim faktorima, više nego onim životnima. Ti genetski efekti posebno su postali značajni kako je očeva dob bila veća.
"Povećana važnost genetskih čimbenika promatranih u potomstvu starijih, ali ne i vrlo mladih očeva, sugerira da bi mogli postojati različiti mehanizmi iza učinaka tih dviju ekstrema očinskog doba", objasnila je dr. Magdalena Janecka, autorica istraživanja. "Iako su dobiveni profili ponašanja bili slični, uzroci mogu biti znatno različiti."
Kao i mnogi drugi kompleksni eksperimenti, i ovaj je otvorio više pitanja nego odgovora i potrebno je još istraživanja kako bi se ovi rezultati potvrdili i kako bi se odredila biološka povezanost. Ipak, dr. Janecka i njezin tim nadaju se da će daljnjim istraživanjem ponuditi veći uvid u povezanost roditeljske dobi i potencijalnih rizika, uključujući i autizam i šizofreniju. Do tada, frazu 'stari' trebalo bi koristiti s oprezom.