Svako četvrto dijete doživljava neki oblik verbalnog zlostavljanja. Nemoj da to bude i tvoje.

Freepik
Zlostavljanje može poprimiti svakakve oblike, a verbalno je tek jedno od njih, koje često shvaćamo olako i na njega odmahujemo rukom. No, nije uopće bezazleno i ne bismo ga trebali ignorirati.
Vidi originalni članak

Riječi ne ostavljaju posljedice vidljive oku. Niti one pozitivne, niti one ružne. Zbog tog se često olako prelazi preko izgovorenih ružnih riječi, i to bez obzira na to tko ih izgovara i kome. Često takve verbalne napadaje niti ne karakteriziramo kao nešto loše. I to je tako pogrešno.

Nema koristi Studija je dokazala da strogo roditeljstvo može nanijeti štetu mentalnom zdravlju djece

Možda ne ostavljaju modrice, ali riječi itekako bole i ostavljaju neke nevidljive tragove koje je teško zaliječiti. Posebnu štetu mogu napraviti u onim najranjivijim godinama – dječjim. A upravo oni doživljavaju previše verbalnog nasilja, daleko više nego što bi bilo prihvatljivo. Naime, jedna anketa provedena na više od 1000 tinejdžera (djece u dobi od 11 do 17 godina) pokazala je uznemirujuće podatke. Oko 41 posto tinejdžera redovito su žrtve verbalnog zlostavljanja odraslih osoba u svom životu.

Dakle, svaki četvrti tinejdžer, već od 11 godina, izložen je verbalnom nasilju u svom životu, i to redovito.

Istraživanje je provela organizacija „Words Matter“, dobrotvorna organizacija usmjerena posebno na smanjenje verbalnog zlostavljanja i podizanje svijesti o njegovom potencijalu da doživotno ošteti mentalno zdravlje djece. Ova organizacija ukazuje na istraživanje razvoja mozga s Harvarda koje povezuje toksični stres s razvojnim problemima, a posebno ističu utjecaj ljubavi i povezivanja kao nečeg što moraju imati djeca svih uzrasta za izgradnju mozga.

Loše emocije

“To može utjecati na njihovo samopoštovanje i samopouzdanje, njihov budući potencijal i sposobnost funkcioniranja kod kuće, u školi, na radnom mjestu i u društvenim situacijama”, izvještava organizacija Words Matter. Uz to, zlostavljanje je povezano s povećanim rizikom od tjeskobe, depresije, poremećaja prehrane, samoozljeđivanja, zlouporabe sredstava ovisnosti i samoubojstva.

Verbalno zlostavljanje prijavljeno u anketi ne dolazi nužno od roditelja. Ponekad su to učitelji, skrbnici, roditelji prijatelja, voditelji izvanškolskih aktivnosti i drugi, pokazalo je istraživanje. Najviše od svega zabrinjava to što više od polovice njih doživi takvo ponašanje jednom tjedno, a svaki deseti prijavljuje svakodnevno zlostavljanje.

U sklopu ankete djeca su konkretno opisala koje osjećaju dožive zbog verbalnog zlostavljanja:

  • Tuga: 66%
  • Nesigurnost: 65%
  • Depresivnost: 53%
  • Poniženost: 52%
  • Sumnja u sebe: 46%
  • Zabrinutost: 46%
  • Sram: 45%
  • Posramljenost: 44%
  • Izoliranost: 32%
  • Strah: 32%

Roditelji možda neće uvijek shvatiti jesu li njihove riječi verbalno uvredljive ili ne, a u nekim slučajevima, činjenica je, nije toliko jasno što se čini verbalnim zlostavljanjem, za razliku od fizičkog zlostavljanja koje može biti očitije. Ovaj se oblik zlostavljanja naziva također i emocionalno zlostavljanje, a američki Ured za žensko zdravlje definira ga kao "uvrede i pokušaje da vas se prestraši, izolira ili kontrolira". Bilo koja vrsta odnosa može uključivati ​​verbalno zlostavljanje, ne samo roditelj/dijete.

Organizacija Word Matter iznijela je i primjere verbalnog zlostavljanja, koje uglavnom čine roditelji ili skrbnici. To su fraze poput: "Beskoristan si", "Glup si", "Ne možeš učiniti ništa kako treba", "Bezvrijedan si ,” i “Sramim te se.” Ovo je bilo pet najčešćih izreka u rezultatima, a više od polovice sudionika reklo je da odrasli namjerno izgovaraju te uvredljive riječi. Osim toga, 69% smatra da su njihovi roditelji pod stresom kod kuće, zbog čega tako govore, dok drugih 55% misli da je to zbog novčanih problema.

Kako se roditelji — i svi odrasli — mogu boriti protiv verbalnog zlostavljanja

Uvijek možeš bolje, naravno. Uvijek možeš postupiti drukčije, a možeš možda i i pokušati zaliječiti neke rane koje su možda već stvorene – istim sredstvom, odnosno riječima. Možeš promijeniti riječi. Umjesto onih koje smo već spomenuli, pokušaj ovo učiniti dijelom svog redovnog vokabulara:

Ponosan/na sam na tebe

  • Možeš ti to
  • Vjerujem u tebe
  • Tu sam za tebe
  • U redu je činiti greške, možeš učiti iz njih

U vrijeme kad se brojni odrasli i brojna djeca bore s različitim izazovima i nerijetko završe s raznim psihičkim poteškoćama, stanjima, važno je imati na umu koliko naša djeca trebaju da mi budemo prisebni i da ih na pravi način potaknemo da idu dalje.

mentalno zdravlje Emocionalno zanemarivanje: Kako ga prepoznati kod djeteta, ali i sebe?

 

Posjeti missMAMA