Preporuke Ministarstva obrazovanja za organizaciju radnog dana učenika
Učenik bi u učenju trebao provesti od pet do osam sati na dan, uz obavezne slobodne vikende, navodi se u novim "Preporukama o organizaciji radnoga dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu" Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Ta dnevna satnica podrazumijeva nastavu u virtualnim učionicama, TV nastavu, te samostalno učenje. Maturanti će ipak trebati nešto više vremena za pripreme za državnu maturu, no važno je za svakog učenika u njegovome domu osigurati miran kutak za učenje, te potrebnu opremu i udžbenike. Kod mlađe djece roditelji su neizostavni u svakodnevnom radu, a pomoć će možda trebati i starijima.
Nastavnicima se preporučuje da "u najvećoj mogućoj mjeri potiče aktivnost učenika, ali i da mu se u tome procesu učenja pruže sva potrebna podrška i temeljni materijali za učenje".
Taj se materijal ne smije svesti samo na jedan izvor ili na čitanje iz udžbenika. Važno je davati i jasne upute kako istraživati temu i doći do drugih vjerodostojnih izvora, posebno onih na internetu. Od roditelja se ne bi trebalo zahtijevati da printaju radne listiće i slično.
Neke od glavnih preporuka su:
- Dobro je da se pokuša uvesti i redovita struktura radnoga dana za učenike. Posebno je važno da roditelji o tome vode brigu kod mlađe djece koja pohađaju razrednu nastavu, a dobro je i da se određenih preporuka drže i stariji učenici.
- Vrijeme provedeno u učenju podrazumijeva vrijeme u kojem se poučava (u školi, odnosno putem sustava za nastavu na daljinu), ali i vrijeme samostalnoga ili suradničkoga učenja. Takvo ukupno vrijeme ovisi o uzrastu djeteta i kreće se od 5 do 8 sati dnevno tijekom radnoga tjedna. Učitelji trebaju voditi računa o opterećenju učenika. To podrazumijeva da se trebaju postići planirani odgojno-obrazovni ishodi, ali i da u sadržajima treba razlučiti ono što je bitno od onoga što je sporedno ili nije nužno.
U prosjeku, podjednako vremena učenik treba posvetiti proučavanju pripremljenoga materijala, kao i samostalnome radu. Cilj je da učenik s vremenom postane sve samostalniji i odgovorniji za vlastiti proces učenja, pišu iz Ministarstva.
Razredna nastava
Učenici razredne nastave trebali bi dnevno provesti pet sati dnevno učeći (to uključuje učenje i poučavanje). Možda se čini da je 5 sati dnevno zahtjevno, ali ne smije se zaboraviti da su učenici u fizičkoj učionici svaki dan provodili najmanje 4 sata, a poslije su učili kod kuće ili u produženome boravku te da su još i vikendom imali neke obveze oko nastave.
Dobro je da učenici imaju sličnu organizaciju vremena svaki radni dan. Dakle, praćenje Škole na Trećem čvrsta je preporuka, no taj se program ne mora nužno pratiti u jutarnjem terminu, budući da postoji repriza u poslijepodnevnim satima, a snimka je dostupna i preko YouTubea i mrežnih stranica. Učitelji šalju dodatne zadatke vezane uz planirane teme roditeljima, ali pri tome trebaju voditi računa o opterećenju učenika i svrsishodnosti zadataka, kao i tehničkim mogućnostima koje učenici imaju kod kuće. Tako nije prihvatljivo da se od roditelja traži da isprinta listić, već je dovoljno da učenik zadaću napiše u bilježnicu. Sve zadaće za svakoga učenika ne trebaju se slati svaki dan učitelju na provjeru, učitelj može napraviti raspored učenika koji će mu poslati zadaću taj dan, na taj način omogućava se individualizacija aktivnosti, prilagodba pojedinim učenicima i ishodima učenja.
Predmetna nastava
Učenici u višim razredima osnovne škole trebali bi učiti oko 6 sati dnevno. Navedeno ne uključuje učenje vikendom; ako učenici uče i vikendom, broj sati tijekom radnoga tjedna se smanjuje. Pri tome učenici ne trebaju gledati TV program po rasporedu ako nije usklađen s njihovim rasporedom, ali svakako nastavnici trebaju djecu uputiti na videolekcije, tj. trebaju pronaći odgovarajuće ako nisu izradili svoje.
Nije ključno pratiti videolekcije na televiziji, one su dostupne na mrežnim stranicama Škole za život pa se mogu pregledavati i upotrebljavati redoslijedom koji učenicima i nastavnicima odgovara. Međutim, ukoliko nastavnik odluči ne koristiti te materijale, mora izradi svoje i pritom nije dovoljno učenike samo uputiti da nešto nauče iz udžbenika jer takav pristup ne daje dobre rezultate u svladavanju gradiva većine predmeta. Primjerice, većina učenika ne može naučiti razlomke samostalno iz udžbenika. Važna je i ujednačenost među predmetima, i tu je uloga razrednika i koordinacija nastavnika u virtualnoj zbornici i virtualnoj učionici važna.
Preporuke za nastavnike
Organizacija nastavne jedinice u trajanju od 60 minuta može biti oblikovana na sljedeći način:
- Videolekcija u trajanju od otprilike 15 minuta - snima ju sam nastavnik ili koristi materijale koje priprema MZO
- Učenik govori ili piše temeljem zadataka iz videolekcije ili napiše sažetak u vremenu od 15 minuta
- Samostalni rad učenika (ponavljanje, istraživanje, čitanje, pisanje, rasprava ili praćenje rasprave) u trajanju od 30 minuta
Nastava na daljinu ne podrazumijeva da učenici samo čitaju udžbenik i rješavaju zadatke po uputama nastavnika, odnosno da se svodi na to da učenici uče potpuno samostalno bez da im nastavnik objasni kontekst.
Nastavnik ne smije jednostavno uputiti učenike na videolekcije bez dodatnih uputa, praćenja i podrške, a nije dobro ni da se učenika previše optereti ili da se poučavanje prebacuje posredno na roditelja.