Ovo su savjeti o roditeljstvu zbog kojih ne moraš razbijati glavu
Da je roditelj biti lako, roditelj bi bio svatko. Ne, dobro, to možda ipak nije dovoljno definirano, pa nije baš zgodno to tako reći. Da je ispravan i besprijekoran roditelj biti lako, ispravan i besprijekoran roditelj bi bio svatko. E, tako je već bolje. A najbolje u cijeloj priči je to što – stvarno ne moraš biti ispravan i besprijekoran roditelj. Moraš biti dobar roditelj, dati sve od sebe i to je to. A savjeta će uvijek biti i uvijek ćeš ih imati gdje pročitati i od koga čuti.
No, neke je čak i bolje ne čuti. Bolje ih je mimoići ili, kako je još zabavnije reći, kad ih čuješ – na jedno uho unutra, na drugo van. I to je sve. Jer u protivnom je njihova moć prevelika i mogu ti ne samo ne učiniti dobro, nego još i ostaviti poprilično loš trag iza sebe. Stvari se u roditeljstvu tako brzo mijenjaju, svatko ima neke svoje teorije i mnogi žele promijeniti čak i neke stvari koje ne treba nužno mijenjati… Pritisak da se bude „savršen“ roditelj nikad nije bio veći.
Imamo jednu dobru vijest: u tako mnogo aspekata roditeljstva dovoljno je jednostavno biti – prirodno dobar.
Evo na koje bi se savjete o roditeljstvu trebalo jednostavno oglušiti, odnosno prijeći preko njih i ne dopustiti im da nas opterećuju – na jedno uho unutra, na drugo van.
Moraš provoditi više vremena s djecom
Vjerojatnost da provodiš dovoljno vremena igrajući se sa svojom djecom je velika. Naime, roditelji su u posljednje vrijeme pod velikim pritiskom da provode što više vremena u igri sa svojom djecom. No, kad to čujemo, pomislimo da ono što mi činimo nije dovoljno dobro, dok je istina zapravo sasvim drukčija. Naravno, postoje roditelji koji svojoj djeci ne poklanjaju dovoljno pažnje, ali oni vrlo vjerojatno ne čitaju ovo.
Ne moraš se igrati sa svojim djetetom svaki put kad dijete želi interakciju. Nemoj se osjećati krivom ako dijete pošalješ da se igra samo ili ako ga ostaviš s dadiljom u petak navečer. Istraživanja su odavno pokazala da kvalitetno provedeno vrijeme s djecom ima daleko veći utjecaj nego kvantitativno više vremena provedenog zajedno.
Kada se družiš sa svojim djetetom, makni sve smetnje i prilagodi se djetetu. No, kad to ne možeš napraviti na taj način, pusti dijete da koristi svoju maštu i igra se samo ili s drugom djecom. Slobodna igra je za djecu vrlo važna.
Trebaš svoju djecu štititi od "negativnih" emocija
Roditeljima instinkt govori da svojoj djeci moraju priuštiti pozitivno i ugodno djetinjstvo. U skladu s tim, čini nam se da ih moramo zaštititi od svega lošega. Emocionalna bol, društveni sukobi i dosada neizbježni su u životu i mogu biti trenuci kroz koje će dijete učiti. Dopuštajući djeci da sama rješavaju sukobe ili da usmjeravaju suradnju među svojim vršnjacima ne znači da ih ne štitiš - samo im daješ prostora da procesuiraju svoje emocije i vježbaju društvene vještine.
Da bismo se ispravno brinuli za mentalno zdravlje naše djece, moramo se najprije pobrinuti za svoje. Na primjer, djeca mogu „pokupiti“ i internalizirati tjeskobu, tugu ili strah svojih roditelja. Zato je važno prepoznati i regulirati vlastite emocije, kako bismo mogli djecu naučiti istim vještinama.
Važno je također uspostaviti otvoreni dijalog s djecom, posebno kad su malo starija. Komuniciramo kako bismo se međusobno upoznali i razumjeli, pa onda i razgovarali o emocijama.
Moraš malo opustiti postavljene granice
U modernom društvu, potrebe i sklonosti djece su često u središtu, i to ponekad po cijenu želja roditelja. Sasvim je u redu ne udovoljavati cijelo vrijeme svakom hiru svog djeteta. Važno je ono što ti želiš i misliš i trebaš. To je nešto gdje je nježno roditeljstvo možda malo previše pobrkalo lončiće. Većina djece treba granice. Dakle – dijete ne smije zakasniti u školu. To nije stvar izbora i ne možeš reći: „Što misliš, je li vrijeme da obuješ cipele?“ To nije na djetetu da odluči. Kažeš: „Obuj se. Krećemo za pet minuta.“
Važno je shvatiti da mala djeca ne žele moć, čak i ako misle da je žele. Zbog toga se mogu osjećati tjeskobno. Roditelji su ti koji postavljaju granice oko vremena za spavanje, vremena za obroke i onoga što je potrebno da njihov život u kući teče glatko. Činjenica da se dijete možda osjeća loše zbog nečega ne znači da je to pogrešno.
Ne popuštaj djeci u vezi školskih obveza
Roditelji danas vrlo lako dobiju informacije o ocjenama, pa je sasvim očekivano da se osjećaju daleko više pod stresom zbog svake promjene. Koliko god pokušavali, većina roditelja ne može izgraditi svoje dijete u nešto za što ono nema predispoziciju. Umjesto toga, možeš ih čuvati kroz život, štititi ih pravilima i ograničenjima i podržavati ih. Vrlo malo možeš utjecati na to tko će tvoje dijete postati, čime će se baviti i koliko će biti uspješno. A pored svega - to neće odrediti niti djetetov uspjeh u školi. Znamo da je sustav podosta neučinkovit i ne možemo djeci govoriti drukčije. Stoga nemoj previše brinuti oko toga u koju će osnovnu ili srednju školu ići.
Umjesto da se prekomjerno fokusiraš na svaki aspekt školskog i izvanškolskog života djeteta, daj mu prostora da se opusti. Radije mu priušti 30 minuta tjelovježbe i užinu nakon škole prije nego što počne sa zadaćom. Nemoj da previše vremena u danu provede radeći zadaću. Ako vidiš da je prekasno, radije neka prestane za taj dan, pa neko vrijeme razgovarajte, igrajte društvenu igru ili gledajte TV.
Nije dovoljno samo „izgurati“ dan
Stručnjaci se gotovo jednoglasno slažu da je najveće roditeljsko postignuće jednostavno očuvanje sigurnosti obitelji iz dana u dan. Odaj sebi priznanje za to. Moderno roditeljstvo izuzetno je teško i roditelji često imaju malo podrške. Možeš se malo opustiti. Da, dovoljno je nekad samo izgurati dan.
Vrijeme od buđenja do spavanja je sasvim u redu sve dok je ispunjeno ljubaznošću. Ako si ti, kao roditelj, ljubazna prema susjedima, prodavačima, službeniku u banci, drugim roditeljima u školi, tvoje će dijete postati ljubazno i to će biti nešto što će mu ostati i trajati do kraja života. A to je ono što je bitno.