Protokol kod nasilja u obitelji: Prijava može biti i anonimna!

Guliver
Iz Centra za socijalnu skrb Zagreb detaljno su nam objasnili su kako izgleda protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te koji su daljnji koraci nakon podnesene prijave
Vidi originalni članak

Nakon što smo se javili Centru za socijalnu skrb Zagreb s nekoliko važnih općenitih pitanja vezanih za nasilje u obitelji, oni su nam odgovorili kako izgleda protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te koji su daljnji koraci

Obiteljsko nasilje - Kako ga prepoznati i što učiniti?

Stručne osobe koje dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja dužne su ga prijaviti

Zdravstveni radnici, djelatnici u ustanovama socijalne skrbi, osobe zaposlene u odgojno-obrazovnim ustanovama, stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva te sve stručne osobe koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji dužni su prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova. Isto tako svaki građanin koji ima saznanja o nasilju u obitelji može isto prijaviti policiji.

Ukoliko prijavu zaprimi centar za socijalnu skrb, o istom obavještava nadležnu policijsku postaju, a sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji (centar ne utvrđuje prekršajnu ili kaznenu odgovornost). Svaka institucija, sukladno Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji, ima obvezu daljnjeg postupanja.

Za prijavu ne postoji propisana forma, ali je bitno da sadrži podatke kako bi se po njoj moglo postupati. Napominjemo kako prijava može biti i anonimna te su i po takvoj prijavi nadležne službe dužne postupati.  

Napominjemo kako su pri županijskim sudovima formirani Odjel za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela koji pružaju emocionalnu podršku žrtvama i svjedocima prije, tijekom i nakon sudskog postupka te pružaju praktične informacije o pravima žrtvama, svjedocima i članovima njihovih obitelji. Djeca žrtve nasilja se prema procjeni uključuju u terapijske tretmane u zdravstvene ustanove. 

4 vrste zlostavljanja Što sve spada u zlostavljanje djece?

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Cilj protokola postupanja centara za socijalnu skrb je unaprjeđenje zaštite žrtava nasilja u obitelji, prevencija novog nasilja u obitelji te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih nasilju u obitelji. 

1. Odmah po saznanju ili zaprimanju dojave o obiteljskom nasilju žurno i bez odgode izvršiti prijavu policiji bez obzira je li to već učinilo drugo tijelo

2. Započeti s drugim aktivnostima usmjerenim prema pomoći žrtvi u  okviru nadležnosti centra za socijalnu skrb,

3. Nakon prikupljanja svih potrebnih činjenica centar za socijalnu skrb, provodi postupak radi ostvarivanja prava žrtve nasilja i djece, propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi i primjene mjera obiteljsko -pravne zaštite sukladno Obiteljskom zakonu, a posebno mjera radi zaštite prava i dobrobiti djeteta uvažavajući najbolji interes djeteta;

4. U neodgodivim slučajevima, kao što je poduzimanje mjera za otklanjanje neposredne opasnosti za život i zdravlje člana obitelji - žrtve obiteljskog nasilja, centar za socijalnu skrb postupit će po službenoj dužnosti i donijeti usmeno rješenje radi trenutne zaštite sigurnosti žrtve, posebice djece, te narediti izvršenje rješenja bez odgode.

U slučaju da je dijete postalo žrtva obiteljskog nasilja na način da je bilo izravno izloženo nasilju ili da je svjedočilo nasilju, centar za socijalnu skrb će žurno izreći odgovarajuće mjere obiteljsko pravne  zaštite vodeći računa o svim okolnostima slučaja,

6. Na traženje državnog odvjetništva ili policije centar za socijalnu skrb  dužan je odmah dostaviti svu dokumentaciju koja je od značaja za razjašnjavanje i dokazivanje kažnjive stvari,

7. Djelatnik centra za socijalnu skrb dužan je odmah se odazvati na poziv policije radi trenutnog zbrinjavanja djeteta ili maloljetnika i obavijesnog razgovora kod postupanja u vezi nasilja u obitelji;

8. Pri donošenju svih odluka kojima se odlučuje o pravima i interesima djeteta centar za socijalnu skrb dužan je osobito utvrđivati postojanje obiteljskog nasilja.

'Korak po korak' 'Vrijeme je da prestanemo pričati o nasilju i počnemo djelovati'

Centar za socijalnu skrb će odlučiti o privremenom smještaju djeteta

Sukladno Obiteljskom zakonu Centar za socijalnu skrb može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji.

Ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednoga okruženja, centar za socijalnu skrb će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi

U rješenju centar za socijalnu skrb će odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod udomiteljske obitelji, ustanove socijalne skrbi, odnosno druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. 

  • Rješenje o žurnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi po službenoj dužnosti, na prijedlog djeteta ili roditelja.
  • Rješenje o žurnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi u upravnom postupku, a prigodom izvršenja rješenja može zatražiti pomoć policije. 
  • Kad centar za socijalnu skrb o žurnom izdvajanju djeteta odluči usmenim rješenjem, tada je dužan roditelju ili drugoj osobi koja se skrbi o djetetu u roku od sedamdeset i dva sata od trenutka donošenja usmenog rješenja otpraviti rješenje u pisanom obliku.
  • O žalbi protiv rješenja o žurnom izdvajanju djeteta odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Gdje mi to živimo: 'Stravičan čin oca, stradala su nevina djeca'

Centar za socijalnu skrb je dužan u roku od sedamdeset i dva sata od oduzimanja djeteta dostaviti sudu neposredno ili elektroničkim putem prijedlog da u izvanparničnom postupku donese rješenje o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, ustanovi socijalne skrbi, odnosno drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

O prijedlogu centra za socijalnu skrb sud mora odlučiti u roku od deset dana od dana pokretanja postupka, te tada Sud donosi rješenje u izvanparničnom postupku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, kao i o smještaju djeteta izvan obitelji. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi žrtve nasilja imaju pravo ostvariti privremeni smještaj

Privremeni smještaj može trajati i do godinu dana

Privremeni smještaj u kriznim situacijama priznaje se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta, odnosno nema prebivališta ili boravišta i nije u stanju brinuti se o sebi, beskućniku, trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, odraslim osobama kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoći, ovisnosti ili socijalne isključenosti.

Privremeni smještaj može trajati dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se smještaj ne osigura na drugi način, a najduže do šest mjeseci, a iznimno, privremeni smještaj može trajati do godinu dana:

trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, koji nema stan, odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji

– djetetu i odrasloj osobi – žrtvama obiteljskog nasilja

– djetetu i odrasloj osobi – žrtvama trgovanja ljudima

beskućniku.

intervju 'Svako treće dijete u Hrvatskoj je psihofizički zlostavljano'

Posjeti missMAMA