Žuticom nazivamo žutilo kože i sluznica koje nastaje zbog povišenja bilirubina u organizmu. Pri spomenu žutice, većina ljudi pomisli na zaraznu žuticu, no kod djece, a osobito u beba uzrok najčešće nije infekcija, već su razlozi sasvim drugi. Neke žutice su čak sasvim bezazlene poput fiziološke žutice u novorođenčeta. Žuta boja kože koja nije nastala zbog povišenja bilirubina, nije žutica, no laik ju može  lako zamijeniti za pravu žuticu. No, u takvim slučajevima je žućkasta samo koža, ne i sluznice, znači nema žutila bjeloočnica. Uzrok tomu obično je učestalo uzimanje hrane koja je bogata beta karotenom (mrkva, naranče, mandarine.). 

Kako nastaje žutica?

Bilirubin normalno nastaje u tijelu kod svih osoba, prirodnom razgradnjom krvnih stanica, prerađuje se u jetri i dalje izlučuje putem žuči u crijevo, a dijelom i putem mokraće. Stoga utječe na obojenost stolice i mokraće, ali ne boja kožu i sluznice dok su njegove vrijednosti u krvi uredne. Za održanje normalnih razina bilirubina u krv bitna je ravnoteža između njegovog stvaranja, prerade u jetri i izlučivanja. Ukoliko je bilo koji od tih procesa poremećen, primjerice bilirubin se pojačano stvara, slabo razgrađuje u jetri ili ne može izlučiti, dolazi do pojave žutice.

Procjena bebine vitalnosti Apgar - prvi test za novorođenče

Mogući uzroci žutice prema dobi

Žutica u novorođenčeta najčešće je fiziološka tj. normalna pojava koja nastaje zbog prirodnog porasta bilirubina u ranoj dobi; nije zarazna i dok je u okvirima fiziologije ne treba ju liječiti. Razlog toj žutici je prirodno pojačano stvaranje bilirubina u ranoj dobi te istovremeno sporija prerada u jetri zbog nezrelosti. Javlja se u 50-70% donošene, i čak 80% nedonošene novorođenčadi. Tu fiziološku pojavu žutice najvažnije je razlikovati od patološke koja se javlja u nekim slučajevima.

Žuticu smatramo patološkom ako se ona javi jako rano (već u prva 24 sata), ili predugo traje (u pravilu preko 2 tj.) ili su previsoke vrijednosti bilirubina. Veću sklonost patološkoj žutici imaju djeca koja su prijevremeno rođena, male porođajne mase, koja su pretrpjela traumatski porod, kao i djeca majki koje imaju dijabetes. Također nepodudarnost Rh faktora i krvne grupe majke i djeteta dodatni je rizični faktor za patološku žuticu. U rodilištu se uvijek prati pojava žutice i ocjenjuje njezina težina i uzrok. Ovisno o starosti novorođenčeta i visini bilirubina procjenjuje se potreba za terapijskim snižavanjem bilirubina i daljom dijagnostičkom obradom.

Naime, jako visoke razine bilirubina (kada se približavaju 400 umol/l) mogu ugroziti zdravlje djeteta i ostaviti dugoročne posljedice, prije svega na mozak, tj. psihomotorni razvoj. To je jedan od razloga zašto novorođenčad ostaju u rodilištu najmanje 3 dana (to je najrizičnije razdoblje), pa i kada su potpuno zdrava. U slučaju porasta bilirubina do kritičnih vrijednosti primjenjuje se fototerapija (terapija svjetlom), a ponekad i izmjena krvi. 

Nakon poroda Najčešći razlozi za dulji ostanak u rodilištu

Produljena laktacijska žutica nakon izlaska iz rodilišta

Po izlasku iz rodilišta često se susrećemo s produljenom žuticom. Srećom, u toj dobi najčešće se radi o takozvanoj laktacijskoj žutici. To je bezazlena žutica u djeteta na prehrani majčinim mlijekom, koja nastaje zbog nekih tvari u mlijeku koje podržavaju žuticu. Ista može trajati čak i do dva mjeseca. No, to nikako nije razlog da se prestane dojiti ili prekida dojenje. Naime, majčino mlijeko je najbolja hrana, a laktacijska žutica sama spontano prolazi i ničim ne remeti zdravlje djeteta (vrijednosti bilirubina nikada nisu ugrožavajuće visoke).

Ipak u ranoj dojenačkoj dobi moramo biti oprezni da ne propustimo žuticu koja je posljedica nekih ozbiljnih uzroka koje je potrebno hitno liječiti. To su moguće infekcije (prije svega mokraćne, ali i druge), prekomjerni raspad crvenih krvnih stanica (hemolitične anemije), bolest jetre ili smetnje u protoku žuči. Stoga, ako roditelji uoče da je dijete dugo žuto (preko 2 tjedna) ili sve jače žuti, ili ima i neke druge tegobe, tj. slabo jede i slično, potrebno je javiti se liječniku kako bi procijenio ima li temelja za dijagnostičku obradu.

Žućkasta koža Je li novorođenačka žutica opasna?

Pedijatar će uvijek tragati za znacima koji upućuju na mogući patološki uzrok: orijentirati se o tome kako dijete napreduje na tjelesnoj masi, ima li temperaturu, da li je zadovoljno, informirati se o boji mokraće i stolice. Tamna mokraća i svjetla stolica uvijek govore za patološke razloge žutice, tj. posljedica su smetnje u protoku žuči na bilo kojem nivou od jetrene stanice do utoka u crijevo. U slučaju takve situacije nužna je hitna i bolnička obrada da se ne zakasni s dijagnostikom nekih  ozbiljnih stanja.

Svaka ponovna pojava žutice u dojenaštvu nakon što je fiziološka žutica jednom prošla te svaka pojava žutice u starije djece i odraslih zahtijeva dijagnostičku obradu, tada prije svega u smjeru infektivnih bolesti, ali i kroničnih bolesti jetre i žučnih puteva ili hemolitičke anemije. Terapija je prije svega ovisna o uzrocima koji se otkriju dijagnostičkom obradom, tako da je najvažnije razriješiti uzrok žutice.