Novo istraživanje objavljeno u časopisu Polymers po prvi je put otkrilo kako se mikroplastika nalazi čak i u majčinom mlijeku. Od 34 uzeta uzorka, u njih 26 pronađena je mikroplastika, a radi se o polietilenu, polivinil kloridu i polipropilenu veličine od 2 do 12 µg. Ovo zabrinjavajuće otkriće proširuje spektar potencijalnih opasnosti na novorođenčad.

Jedno ranije objavljeno istraživanje pokazalo je kako mikroplastika može prodrijeti čak i do posteljice. Metodom mikrospektroskopije utvrđeno je kako od šest analiziranih posteljica čak četiri sadrže mikroplastiku. Mikroplastika se nalazi u zraku, vodi i zemlji ali prvi put je, međutim, pronađena i u majčinom mlijeku.

Znanstvenici su, u želji da na svaki mogući način izbjegnu moguću kontaminaciju uzoraka, zamolili dojilje da ne koriste plastične pumpe već da mlijeko ispumpaju prirodno, u posude koje također nisu bile od plastike. U uzorcima je pronađeno od jedne, do pet mikročestica plastike, navode autori studije objavljene u časopisu "Polymers". Čestice su bile od PVC-a, polietilena i polipropilena, čestih oblika plastike koji se nalaze u bocama, sintetičkoj koži, materijalima koji se koriste za namještaj, raznim pakiranjima... Otkrio ih je tim talijanskih znanstvenika odgovoran i za pronalazak mikroplastike u ljudskoj placenti prije dvije godine.

Zastrašujuće istraživanje: U posteljicama pronašli tragove čađe

"Prisustvo mikroplastike u majčinom mlijeku povećava našu već značajnu brigu za zdravlje izuzetno ranjive populacije, naše novorođenčadi. Od vitalnog je značaja da utvrdimo kako da se zaštitimo tijekom trudnoće i dojenja. Studije kao što je naša za cilj nemaju smanjenje dojenja, već pritisak na političare da donesu zakone koji će smanjiti ovakvo zagađenje", priopćila je dr. Valentina Notarstefano s Politehničkog sveučilišta u Anconi.

Kako mikroplastika djeluje na zdravlje?

Do sada nije utvrđen direktan učinak mikroplastike na zdravlje ljudi, no znanstvenici imaju nekoliko teorija o tome kako nam plastika šteti. Maleni komadi plastike koji mogu ući u tkiva i stanice, mogu predstavljati strano tijelo i raditi iritaciju u organizmu, poput azbesta koji uzrokuje upalu plućnog tkiva i uzrokuje karcinom.

Plastika se može usporediti i s onečišćivačima zraka industrijskog porijekla ili iz motornih vozila koji se mogu taložiti u plućima i oštetiti respiratorni sustav. Također, veće molekule poput plastifikatora, stabilizatora i pigmenata koji se koriste u proizvodnji plastičnih predmeta u našem organizmu uzrokuju kemijsku toksičnost i primjerice, upliću se u rad hormona. Također, postoji teorija kako bi mikroplastika na sebe mogla vezati štetne tvari i poput nosača olakšavati im ulazak u naš organizam. Najviše zabrinjava nanoplastika veličine manje od 1 µm, golom oku nevidljiva, a dovoljno malena da ulazi u stanice i potencijalno utječe na funkcioniranje stanice.

Kako smanjiti količinu plastike u hrani?

Jedan od načina kako smanjiti količinu mikroplastike u okolišu je reciklirati i izbjegavati korištenje jednokratnih plastičnih posuda za hranu. Toplina je glavni čimbenik koji uzrokuje „curenje“ plastike u hranu pa tako valja izbjegavati zagrijavanje hrane u plastičnim posudama, unos vruće hrane i pića iz plastičnih posuda, kuhanje vode u plastičnim kuhalima ili pak pripremu adaptiranog mlijeka za dojenčad u plastičnim bocama.

razvoj bebe Znanost: Majčino mlijeko je doista čarobni napitak