Prvi mjeseci života bebe vrlo su uzbudljiv period, ispunjen značajnim događajima. Prvi osmijesi, prvo samostalno sjedenje, imitiranje zvukova iz okoline...sve su to prekrasni trenuci koje želite ovjekovječiti. Isto tako, dolazi trenutak i za nešto što vam možda neće biti toliko slatko, a to je priučavanje djeteta krutoj hrani.

Koje je najbolje vrijeme za uvođenje krute hrane u prehrani bebe, koje namirnice bi trebalo izbjegavati, koje su prve pogreške, a koje najčešće greške koje roditelji rade u prehrani djece, je li sve češća pretilost djece povezana s dohranom - na ova i brojna druga pitanja potražili smo odgovore kod  Ane Jelekovac Jurkin, mag. nutricionizma i certificirane savjetnice za dohranu, koja i sama majka četverogodišnjeg dječaka. 

Ana se bavi prehranom bebe i djece, a stoji iza profila Nutri-mama. Autorica je i tečaja  za roditelje Dohrana na dlanu, a također sam i koautorica knjigo-kuharice o dohrani 'Beba za stolom', koja će uskoro ugledati svijetlo dana.

mM: Kada ste se odlučili posvetiti dohrani/prehrani beba?

Kad sam postala mama, neizmjerno sam se veselila dohrani svog sina jer sam mislila da će mi moje znanje pomoći da mu osiguram odličan početak. Realnost je ipak bila malo drugačija, tako da sam brzo upala u preopterećenost različitim grupama, zbunjenost zbog oprečnih preporuka i osjećaj neuspjeha jer moje dijete nije jelo. Postalo mi je kristalno jasno koliko mi majke trebamo podršku u tome periodu i koliko stručne podrške manjka.

Cijela tematika mi je postala beskrajno zanimljiva i odlučila sam se specijalizirati za prehranu beba i djece i baviti se isključivo ovom tematikom. Završetkom Oh Baby School of Holistic Nutrition postala sam certificirana savjetnica za dohranu, a završila sam i edukacije iz terapijskog hranjenja kako bi mogla prepoznati bebe kojima je hranjenje otežano ili bolno. Konstantno se usavršavam kroz edukacije, no uvijek kažem da me najviše uče moji mali klijenti.

mM: Certificirana ste savjetnica za dohranu i držite tečaj Dohrana na dlanu. Jeste li primijetili da su ljudi postali osvješteniji i da traže savjete za dohranu svojih najmlađih?

Mislim da je dohrana oduvijek bila period kojem su roditelji jako posvećeni. No, mogu reći da je fokus prije bio na količinama koje dijete jede i na vrsti hrane, a danas sve više raste svijest o tome koliko je period dohrane bitan u puno više aspekata i koliko nije samo važno čime hranimo dijete, nego i kako to radimo.

Prehrana bebe i djece

mM: Kada je najbolje vrijeme za uvođenje krute hrane u prehrani bebe?

Danas znamo da za početak dohrane bebina dob nije jedini i najvažniji faktor, već u obzir uzimamo i znakove spremnosti za dohranu. Znakovi spremnosti se javljaju u periodu oko 6. mjeseca, nekad prije, a nekad kasnije s obzirom na to da je svaka beba drugačija. Znakovi spremnosti podrazumijevaju:

• Samostalno sjedenje, uz minimalnu podršku
• Samostalno držanje vrata i glavice
• Posezanje za predmeta i stavljanje u usta
• Zainteresiranost za hranu i hranjenje

mM: Postoji li optimalna prehrana beba i na čemu bi trebao biti naglasak?

Ne postoji jedna prehrana koja je optimalna za sve bebe jer je svaka beba drugačija, a drugačije su i navike i dinamika svake obitelji. Dohrana uvijek treba biti prilagođena tome.

Ali kad bih naglašavala na koje namirnice se trebamo orijentirati za vrijeme dohrane, to bi svakako bile

1. Namirnice bogate željezom i cinkom

2. Namirnice bogate zdravim masnoćama

3. Namirnice raznolikih mirisa, okusa, tekstura i boja

4. Namirnice koje su kvalitetne, sezonsko i po mogućnosti, lokalne

5. Namirnice koje voli i jede ostatak obitelji, ako su prigodne

6. Alergene namirnice

mM: Koje namirnice bi trebalo izbjegavati kod beba?

Kod beba svakako izbjegavamo namirnice koje bi mogle biti štetne za njih i one koje nisu potrebne u procesu dohrane.

Štetne namirnice bi mogle biti kravlje mlijeko, med, nepasterizirani mliječni proizvodi, sirovo meso ili riba, a i namirnice koje oblikom nisu prilagođene bebi i mogu dovesti do gušenja.

Namirnice za kojima nema potrebe u dohrani su procesuirane namirnice kao što su rižine pahuljice, žitne pahuljice, namirnice koje imaju dodane soli ili šećer, rafinirana ulja itd.

Pogreške u prehrani beba i djece

mM: Koja je prva pogreška koju roditelji rade u prehrani djece?

Mislim da je najveća i najčešća greška koju ja viđam kod roditelja preopterećenost količinama koje beba jede. Kad beba krene s hranom, puno je važnije staviti fokus na vještine koje treba razviti, na kvalitetu obroka koje nudimo, na sigurnost, na naš pristup, odnos s hranom koji se sada oblikuje i na navikavanje na raznolike i kvalitetne namirnice. Količine će se povećavati zajedno s vremenom i praksom.

mM: Koje su najčešće greške koje roditelji rade u prehrani djece?

Kao roditelj, i kao stručnjak, znam da gotovo sve greške idu iz najbolje namjere da nam je dijete sito, zadovoljno, nahranjeno i zdravo i zbog toga jako često previše zadiremo u djetetove odluke o hrani i popuštamo s granicama oko obroka i izbora hrane. Danas živimo u puno drugačijim okolnostima nego što je bilo prije. Prije je postojao velik problem dostupnosti hrane, a danas živimo u velikom obilju i stalnoj dostupnosti hrane, naročito one visoko procesuirane. Baš zato, od izuzetne je važnosti dijete učiti da sluša svoje tijelo, poštivati tek i potrebe djeteta te ga kroz nježne granice i poticajnu atmosferu učiti dobrim prehrambenim navikama.

mM: Pretilost i alergije sve su češće kod djece. Koliko je to povezano s počecima dohrane?

O da, danas se pretilost i slične nezarazne kronične bolesti često nazivaju pedijatrijskim bolestima upravo zato što su im korijeni u djetinjstvu. Na pretilost zbilja možemo jako utjecati već u periodu dohrane, tako što ćemo hraniti bebu tako da maksimalno poštujemo bebine znakove sitosti i potičemo samostalno hranjenje od početka. Naime, naše bebe se rađaju izrazito povezane sa signalima vlastitog tijela, a mi roditelji, često iz najbolje namjere, pokušavamo bebu potaknuti da pojede više, da uzme još jedan zalogaj, da pojede cijelu porciju i sl. To jako remeti osjećaj sitosti i slušanje vlastitog tijela što dugoročno može doprinijeti razvoju pretilosti. Isto tako, u dohrani se formiraju prehrambene navike i sklonost određenim okusima zbog čega je važno kakvu hranu nudimo bebi i na kakve okuse i namirnice ju navikavamo.

Kad pričamo o alergijama, stare preporuke su bile odgađanje uvođenja alergena, no danas znamo da takva praksa ne pomaže. Baš suprotno, rano i učestalo izlaganje alergenima od početka dohrane, može imati zaštitni efekt u razvoju alergija. Ovo se posebice odnosi na kikiriki i jaja.

mM: Koje su najčešće zablude kojima se susrećete u poslu?

Zabluda zbilja ima puno, ali nije ni čudno s obzirom na to da su se preporuke o dohrani značajno mijenjale u zadnjim desetljećima. No, kao najčešće izdvojila bih one da su rižine pahuljice najbolja prva hrana, da je period kašica nužan korak u dohrani svake bebe, da će beba bolje spavati ako uvedemo dohranu, da beba odmah mora krenuti smanjivati mlijeko kad krene jesti itd.

mM: Savjet za nove mame kojeg bi se trebale za početak pridržavati?

Moj savjet je da se prije svega educirate na provjerenim mjestima, jer će znanje i prave informacije donijeti i opuštenost. A to je jedino što vam na početku treba da zajedno sa svojom bebom učite, rastete i uživate u ovoj avanturi zvanoj dohrana.

Jednostavni recepti Prve kašice za bebe: 13 domaćih recepata za početak dohrane