Najmanja beba na svijetu stigla kući, imala je samo 250 grama
Američki liječnici u bolnici Sharp Mary Birch u San Diegu u Kaliforniji s veseljem su ispratili junakinju odjela neonatologije. Medicinski tim nadjenuo joj je ime Saybie. Rodila je u prosincu lani s porođajnom težinom od 250 grama, a početkom ovog mjeseca otpustili su je iz bolnice s težinom novorođenčeta od 2,7 kilograma.
Saybeina majka želi ostati anonimna. Kazala je kako se osjećala nelagodno tijekom zadnjeg tjedna trudnoće, no mislila je da to normalno. Javila se u bolnicu na pregled i tamo su joj rekli da ima preeklampsiju, trudničku komplikaciju koju karakterizira visoki krvni tlak, te da je hitno moraju poroditi carskim rezom. "Govorila sam im da malena neće preživjeti, da sam trudna samo 23 tjedna. Bio je to najstrašniji dan u mom životu", kazala je u video za Sharp Healthcare. Medicinski voditelj neonatološkog centra bolnice kazao je da su njegovi kolege ostali zatečeni kad su porodili malenu, jer je djevojčica bila sitnija nego što su očekivali.
"Srce joj je snažno lupalo, imala je više od 100 otkucaja u minuti, a uspjeli smo joj staviti i cjevčicu za disanje. Pokušali smo je izvagati, ali bila je toliko lagana da vaga nije radila. Tek smo poslije otkrili da ne registrira težinu nižu od 300 grama", pojasnio je dr. Paul Wozniak.
Naši specijalisti slažu se kako su kolege u SAD-u odradili vrlo težak i riskantan zahvat. "Medicinski gledano je to čudo. Preeklampsija je poremećaj krvnih žila trudnice koji vodi do poremećaja opskrbe krvožilja u posteljici i time prekida dotoka hranjivih tvari za plod. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definicija granice preživljavanja nedonoščadi je tjelesna težina od najmanje 500 grama te starosna dob od 22 tjedna gestacije. Ova curica je to nadmašila i daleko je ispod granice", objasnio je poznati zagrebački neonatolog prof. Milan Stanojević.
Prema podacima američkih udruga za skrb o nedonoščadi, Saybie je najmanje novorođenče u svijetu koje je preživjelo. Prije nje je 2015. godine dječak u Njemačkoj preživio nakon što je na porodu imao težinu od 252 grama. Najmanja beba rođena u Hrvatskoj je djevojčica koja je pri porodu težila 410 grama. Iako su takva djeca pravi borci i mali heroji, postoji velika opasnost od brojnih zdravstvenih teškoća koje ih zbog preranog poroda mogu pratiti tijekom čitavog života.
"Dijete s 27 tjedana gestacije ima sto puta veći rizik od cerebralne paralize nego dijete s 40 tjedana. Oni uz temeljno stanje da su prerano rođeni imaju i druge teškoće poput teškog krvarenja u mozak, sljepoće, gluhoće ili retinopatije jer im nisu razvijene oči. Općenito, svi su tjelesni sustavi nedovoljno razvijeni, pa tako mogu imati i nekrotizirajući enterokolitis što je opasna bolest crijeva. Ako dijete ima tri ili više dijagnoza koje prate nedonošenost, rizik za zdravstvene komplikacije u kasnijem životu su značajne. Takva djeca će češće patiti od dijabetesa, metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti. U našim prilikama praktički su vrlo rijetka preživljenja beba niske porođajne mase, kod djece u 22. tjednu trudnoće su ispod 10 posto. Granica na nacionalnoj razini je oko 24 do 25 tjedana, sad se spušta prema 23 tjedna i granica preživljavanja što se tiče porođajne težine je 600 – 750 grama. U svijetu je tjedan manje i 100 grama manje", pojasnio je dr. Stanojević.
No u bolnici u San Diegu tvrde da malena nije imala komplikacija poput slabe srčane funkcije ili moždanog krvarenja. Priznaju tek da je tijekom prvog tjedna života bila teško bolesna, ali nisu specificirali.
"Jako je sretna što nije imala krvarenje u mozgu ni infekciju, jer tad ne bi preživjela. Došao je njezin otac i pitao hoće li preživjeti. Govorili smo mu da je ona u začuđujuće dobrom stanju, ali vidjet ćemo kako će napredovati", kazali su u bolnici. Studija objavljena 2015. godine u časopisu The Journal od American Medical Association navodi da je preživljenje novorođenčadi poraslo između pet i devet posto u posljednjih 30 godina zbog bolje neonatalne brige.
"To je točno, ali samo u zemljama u kojima postoji jedinica intenzivnog liječenja na neonatologiji. U zemljama u kojima je nema, umiru djeca veće težine i više gestacijske dobi, tako da tu imamo jedan paradoks. Dodatno, iako se povećalo preživljenje, nije se smanjio broj zdravstvenih tegoba koje prate prerano rođenu djecu", ustvrdio je dr. Stanojević.
"Kad sam bio na specijalizaciji nismo se ni trudili oživljavati djecu rođenu prije 28. tjedna. No tehnologija se promijenila. Ovo je bilo čudo, kombinacija umješnosti i sreće. Ne može svaka beba preživjeti ovo, a kamoli preživjeti bez komplikacija", pojasnio je dr. Wozniak.
Dodao je kako će Saybie pratiti dugoročno, najmanje svakih šest mjeseci kako bi se uvjerili da nema problema s razvojem vida ili sluha.