Povraćanje kod djece jedna je od onih situacija koja brzo zabrine svakog roditelja. I dok je u većini slučajeva riječ o prolaznom problemu, ponekad može biti znak da organizam treba dodatnu pomoć.

Pedijatrica dr. Venera Zahariev Španiček objašnjava koji su najčešći uzroci, što napraviti u prvim trenucima i kada je vrijeme za odlazak liječniku.

Najčešći uzroci povraćanja kod djece

Kako ističe dr. Zahariev Španiček, povraćanje kod djece najčešće je povezano s virusnim infekcijama.

„Najčešći uzroci povraćanja kod djece su virusne infekcije poput norovirusa, rotavirusa i adenovirusa, koje mogu uzrokovati i do desetak epizoda povraćanja dnevno“, objašnjava.

Takva stanja obično traju nekoliko dana, a roditelji često primijete da dijete povrati gotovo sve što unese.

Osim virusa, uzrok može biti i hrana.

„Povraćanje se može javiti i uslijed trovanja hranom koja je pokvarena, neoprana ili na koju je dijete alergično“, dodaje.

riječ stručnjaka Rotavirus kod djece: Pedijatrica objašnjava kako ga prepoznati i spriječiti dehidraciju

Što učiniti kada dijete počne povraćati?

Prva reakcija roditelja često je pokušaj da dijete nešto pojede ili popije, ali tu se najčešće griješi.

„Kad dijete počne povraćati, najvažnije je osigurati dovoljan unos tekućine, ali postepeno žličicu po žličicu“, savjetuje pedijatrica.

Naglo davanje većih količina tekućine može dodatno opteretiti želudac i izazvati novo povraćanje. Uz vodu, preporučuju se i rehidracijske otopine te uvođenje probiotika.

Jedna od najčešćih pogrešaka, kaže, jest forsiranje hrane. „Roditelji često djetetu nude bilo što samo da nešto pojede, ali ono to odmah povrati i tako se stvara začarani krug.“

Hranu je najbolje uvoditi tek kada dijete počne zadržavati tekućinu i to vrlo postupno. „Tada se može ponuditi malo štapića, dvopeka ili komadić banane, ali u malim količinama i više puta tijekom dana“, objašnjava.

Još jedna česta pogreška je prerano vraćanje na uobičajenu prehranu. „Sluznica želuca se još nije oporavila, pa prerano uvođenje teške i kalorične hrane može ponovno izazvati povraćanje“, upozorava.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Iako povraćanje često prođe samo od sebe, postoje situacije kada treba reagirati. „Ako je dijete klonulo, samo leži, jako je blijedo i ima suhu sluznicu usta, potrebno je potražiti liječničku pomoć“, ističe dr. Zahariev Španiček.

U takvim slučajevima često je potrebna infuzija kako bi se organizam rehidrirao.

Posebno je važno obratiti pažnju na dob djeteta. „Što je dijete mlađe, to brže može dehidrirati, pa je kod beba potrebno ranije reagirati“, upozorava.

Kod starije djece znak za uzbunu je ako povraćaju više puta dnevno i ne uspijevaju zadržati tekućinu.

Kako prepoznati dehidraciju?

Dehidracija je jedan od najvećih rizika kod povraćanja, a znakovi se ponekad ne prepoznaju na vrijeme.

Kod beba, kaže pedijatrica, treba obratiti pažnju na uvučenu fontanelu, suhu sluznicu usta i opću slabost. „Ako inače veselo i aktivno dijete odjednom samo leži, spava i ne želi piti, to je jasan znak za odlazak liječniku“, naglašava.

Što (i kada) dijete smije jesti?

Kad se stanje počne smirivati, važno je pažljivo birati što dijete jede.

„Preporučuje se lagana prehrana poput štapića, dvopeka, kuhane riže, mrkve ili juhe“, savjetuje.

S druge strane, neke namirnice treba izbjegavati. „Ne preporučuju se zaslađeni sokovi, gazirana pića, kao ni mlijeko i mliječni proizvodi jer mogu produžiti povraćanje.“

Također je važno izbjegavati masnu i tešku hranu dok se želudac potpuno ne oporavi.

savjet pedijatra Treba li zbog proljeva i povraćanja voditi dijete liječniku?