Montessori metoda, iako stara stotinu godina, ima mnogo toga za reći modernim roditeljima. Vrtići koji rade prema metodi Marije Montessori, talijanske liječnice i pedagoginje čije su revolucionarne zamisli promijenile način na koji danas razmišljamo o odgoju djece, uživaju sve veću popularnost diljem svijeta i njihov broj svake godine sve više raste.

Što je Montessori?

Montessori metoda je obrazovni pristup koji je razvila talijanska liječnica Maria Montessori. Popularan je u cijelom svijetu već više od 100 godina. Pristup je usmjeren na razvoj neovisnosti, praktično učenje i promišljeno, interaktivno okruženje koje djetetu omogućuje rast u svim glavnim razvojnim područjima. Maria Montessori rođena je 1870. godine u Italiji. Bila je jedna od prvih žena koja je diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rimu.

Svoju je koncepciju odgoja Maria Montessori zasnovala na spoznajama o razvojnim fazama dječje osjetljivosti. Shvatila je da djeca neovisno o mjestu rođenja, kulturi, jeziku i naciji imaju jedinstvene karakteristike razvoja. Zadovoljavanje tih razvojnih faza polazi od dvije pretpostavke: djeca imaju prirođene snage za samorazvoj i te se prirođene snage aktiviraju kad su okružena povoljnom okolinom. Zadaća je odgajatelja ili učitelja osigurati odgovarajuću sredinu i materijale koji će poticati samostalnu aktivnost djece. Oni su tu da organiziraju i usmjeravaju. Prva Casa dei Bambini – Kuća djece – osnovana je 1907. godine u Rimu. Maria Montessori smatrala je da sposobnosti koje djeca steknu u ranom djetinjstvu imaju važnu ulogu u razvijanju uravnoteženog, poduzetnog i kompetentnog ponašanja. 

Njezina je metoda postala popularna diljem svijeta, a Maria Montessori provela je ostatak života osnivajući nove škole i centre za obuku učitelja, predavajući, usavršavajući svoju metodu i pišući. Umrla je 1952. Njezinu ostavštinu nastavlja Udruga Montessori Internationale (AMI) sa sjedištem u Amsterdamu, kao i mnoge druge obrazovne institucije, stručnjaci za razvoj djeteta, autori, učitelji, entuzijasti i roditelji.

Zanimljive metoda odgoja Montessori kod kuće: Zašto kazna ne djeluje, a učenje kroz posljedice svojih postupaka djeluje?

Principi Montessori odgoja

Pogledajmo 7 najvažnijih principa Montessori obrazovanja. Ovi principi se mogu koristiti i u Montessori školama i kod kuće. Naime, Montessori metoda nije samo skup specifičnih aktivnosti koje se poučavaju u školi, ona se može percipirati i kao način života. Kao takvu, mogu je promicati roditelji kod kuće od najranije dobi djeteta.

Temeljni principi Montessori odgoja

1. Igra je važna

Igru trebamo shvatiti vrlo ozbiljno jer je to način na koji se dijete izražava. Maria Montessori vjerovala je da je igra najbolji način učenja i da djeca imaju prirodnu želju za znanjem koju treba podržati pravim alatima kroz igru.

2. Poticajno okruženje 

Pripremljeno okruženje bitan je dio Montessori metode. To bi trebalo biti okruženje ljepote, gdje se djeca mogu slobodno kretati i djelovati samostalno. Montessori okruženje također treba biti strukturirano i imati red. Možda se čini kontraintuitivnim za "slobodu kretanja", ali istina je - mala djeca vole red i rutinu. Pomaže im da se snađu u svijetu u kojem žive.

3. Neovisnost

Montessori obrazovanje vodi do neovisnosti. Potiče istraživanje i uči mališane da preuzmu odgovornost za sebe, svoje stvari i okoliš. Montessori raspored često uključuje praktične aktivnosti poput pospremanja igračaka ili sobe ili spremanje vlastitih obroka.  Zlatno pravilo Montessori pristupa je: “Nikada ne pomažite djetetu u zadatku za koji ono osjeća da može uspjeti.”

4. Praktično učenje

Djeca uče kroz iskustvo. Od rođenja do dobi od 6 godina dijete je sposobno učiti nove stvari bez napora i nesvjesno, samo ako je u pravom okruženju i ima priliku istraživati. Maria Montessori je ovaj koncept nazvala upijajući um. To znači da dijete može "upijati" nove informacije poput spužve. “Najvažnije razdoblje života nije doba studiranja, već ono prvo, razdoblje od rođenja do šeste godine. Jer to je vrijeme kada se formira sama čovjekova inteligencija.”

5. Promatranje

Odgajati djecu u Montessori filozofiji znači pažljivo ih promatrati i uočavati što ih zanima. Postoje određena razdoblja – koja se zovu razvojnim fazama dječje osjetljivosti. Riječ je o fazama u odrastanju kada je dijete jako zainteresirano za jednu vrstu aktivnosti. To može biti penjanje, prijevoz stvari, fokus na male detalje ili jezik. Promatranjem djece možemo osigurati odgovarajuće aktivnosti i stvoriti okruženje koje će podržati razvoj vještine na koju su trenutno usmjereni.

6. Sloboda unutar granica

Sloboda ne znači da djeca mogu raditi što god žele. To znači da im dajemo priliku da slobodno biraju između opcija koje smo odobrili i koje su dobre za njih – bilo da se radi o aktivnosti u kojoj žele sudjelovati ili o odjeći koju žele nositi. Montessori učitelji i roditelji su vodiči (ili, kako je Marija Montessori govorila, vrtlari). Možemo pružiti prave uvjete i uputiti ih u pravom smjeru, ali poštujemo put kojim naša djeca odluče ići.

Što nas dovodi do posljednjeg principa...

7. Poštovanje

Montessori metoda temelji se na međusobnom poštovanju između djeteta i roditelja. To također znači da razumijemo da je svako dijete jedinstvena osoba sa svojim potrebama, sposobnostima i načinima učenja.

važna sloboda Ovih pet Montessori roditeljskih navika treba prakticirati svaki dan