Kreplji su potencijalni prenosioci zaraznih bolesti pa nije loše da naučimo da se zaštitimo od njih, ali i znamo pravilno postupiti kad ih pronađemo na koži djeteta.

Krpelji su najbrojniji u proljeće i ljeto, a povremeno nam ih donese i rana jesen. To su razdoblja u godini kada im vremenske prilike, temperatura i vlažnost, najviše odgovaraju.

Krpelj kod djece

Područja najčešćeg prianjanja krpelja kod djece su mjesta gdje je koža vlažna i mekana – trbuh, prepone, pazuh, područje iza ušiju, zatiljak, vrat, dojke, a i glava. U trenutku kada krpelj probode kožu počinje se hraniti našom krvlju. Tada može doći do prijenosa zaraze na čovjeka i to Lyme borelioze, virusnog krpeljnog meningoencefalitisa, tularemije, erlihioze.

Pregledavanje kože nakon boravka u prirodi i uklanjanje krpelja kraće vrijeme nakon ugriza bitno je radi smanjivanja mogućnosti zaraze.

Krpelj kod male djece

Krpelj kod djece nije rijetka pojava, pogotovo kod djece koja se često igraju u travi ili idu na izlete u šumu. Osim toga, krpelj će dječju kožu lakše probiti jer je mekša i osjetljivija i vlažnija od kože odrasle osobe. Dječje tijelo je krpelju najbolja meta jer se može nasaditi bilo gdje.

Osim toga, ako se krpelj kodmale  djece ne primijeti ranije, dijete ga nehotično može iščupati, ne znajući što je to, te glava zaraženog krpelja može ostati u tijelu i posredovati infekciji.

Krpelj na glavi kod djece

Krpelji imaju uzak radijus kretanja, a udaljenost koju mogu prijeći ovisi o stadiju njihova razvoja. Odrasli krpelj može prijeći i nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom. Krpelji se najčešće nalaze na vrhu trave ili grmova i čekaju da im se približe životinja ili čovjek.

Krpelj se za svog domaćina hvata prednjim nogama, a potom se penje po tijelu sve dok se ne zaustavi na mjestu koje je nezaštićeno i prokrvljeno. Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Zašto je krpelj opasan za djecu?

Na mjestu ugriza javljaju se manje ili veće crvenilo i oteklina, praćeni svrbežom, koji najčešće prolaze unutar jednog do tri dana. Te promjene na koži nisu posljedica infekcije (tj. prijenosa zarazne bolesti s krpelja na čovjeka), već iritacije tvarima koje krpelj ugrizom unosi u našu kožu i za to nije potrebna nikakva terapija. U slučaju da je crvenilo prisutno dulje od tri dana, ili se veličina te promjene s vremenom povećava, potrebno je javiti se pedijatru ili obiteljskom liječniku kako bi se nakon pregleda utvrdilo je li potrebno liječenje.

Naime, Lajmska bolest ili migrirajući eritem kojeg prenose krpelji, bolest je koja se u prvoj fazi može očitovati promjenama na koži. Radi se o ovalnom crvenilu kože koje se širi do 15 centimetara u promjeru i postupno blijedi u središtu ostavljajući prstenastu formaciju. Ako u toj fazi bolesti osoba primi odgovarajući antibiotik, dolazi do potpunog izlječenja. 

Drugi razlog za posjet liječniku je pojava općih simptoma 7 do 14 dana od ugriza, a to su: vrućica, opća slabost, bolovi u mišićima i zglobovima. To su simptomi koji upućuju na moguću zarazu virusom krpeljnog meningoencefalitisa. U većini slučajeva ti simptomi traju nekoliko dana i s njima bolest i prestaje. Kod manjeg broja oboljelih (20-30 posto) razvija se i druga faza infekcije u kojoj dolazi do zahvaćanja pojedinih dijelova središnjeg živčanog sustava. Tegobe koje mogu biti prisutne u toj fazi su: glavobolja, mučnina, povraćanje, slabost ruku i nogu, kljenut mišića vrata, poremećaj svijesti.

Znate li razliku između meningoencefalitisa i lajmske bolesti?

Kako pravilno izvaditi krpelja?

Ako na tijelu uočimo krpelja koji je fiksiran za kožu potrebno ga je ukloniti. Bitno je da ga ne premazujemo alkoholom, uljem i sličnim sredstvima, jer tada dolazi do kontrakcije, tj. grčenja njegove utrobe i pojačanog izlučivanja uzročnika bolesti u naše tijelo.

"Krpelja odstranjujemo uz pomoć pincete. Krajeve pincete potrebno je približiti što više glavici i povući prema sebi bez manipulacije (dakle, ne okrećite ga u smjeru ili suprotno od smjera kazaljke na satu, kako je ranije bilo preporučivano). U slučaju da se glavica odvoji od tijela i ostane u koži možemo je ukloniti sterilnom iglom. Čak i ako nam to ne pođe za rukom nema panike - naš organizam će nakon nekog vremena sam odbaciti strano tijelo. Uostalom, ostanak glavice krpelja u koži ne predstavlja opasnost od zaraze, jer se zarazne klice nalaze u tijelu krpelja pa odstranjivanjem tijela uklanjamo i izvor zaraze", kaže dr.med. Ivana Novak Nakir.

Pregledavanje kože nakon boravka u prirodi i uklanjanje krpelja kraće vrijeme nakon ugriza bitno je radi smanjivanja mogućnosti zaraze. "Za umnažanje uzročnika koje zaraženi krpelj nosi u sebi potrebna je ljudska krv, a da bi se stvorila kritična količina uzročnika zaraze potrebno je više sati. Dakle, ako uklonimo krpelja s tijela unutar par sati, manja je mogućnost zaraze čak i ako je krpelj doista zaražen nekim od uzročnika bolesti", objašnjava dr. Novak Nakir.

Koliko dugo krpelj živi?

Krpelj kod ljudi će tražiti mjesto za ubod 6 sati, zatim će sat do dva bušiti kožu i tek tada će početi sisati krv. Da bismo se zarazili potrebno je da siše krv najmanje 10 sati. Ako ste primijetili krpelja na sebi, trebate ga što prije izvaditi. 

Ako sumnjate da je krpelj s područja gdje postoji mogućnost zaraze krpeljnim meningoencefalitisom proveo na vama dulje vrijeme, javite se liječniku. Moguća je zaštita pasivnom imunizacijom tj. davanjem gotovih protutijela.

Prije izlaska iz kuće trebali bi pripaziti na izbor obuće i odjeće. Preporučuju se dugi rukavi i duge nogavice, hlače uvučene u čarape, zatvorene cipele, svjetlija odjeća (krpelj se teže uočava na tamnoj podlozi), materijali bez dlačica (izbjegavati vunu i flanel) jer se na njih krpelj teže prihvaća. Kada se vraćate s izleta ili rada u prirodi, dobro provjerite odjeću i tijelo kako biste vidjeli ima li krpelja u blizini. 

Djeca stara godinu dana mogu se cijepiti

Ljudima koji često borave u prirodi (lovci, šumski radnici, planinari, izletnici) u endemskim krajevima, uz navedene mjere opreza preporučuje se i cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Endemski krajevi su krajevi u kojima je veća pojavnost krpelja zaraženih virusom krpeljnog meningoencefalitisa, a u Hrvatskoj su to područje između Save i Drave i Gorski kotar.

"Cjepivo se prima u tri doze, a mogu se cijepiti i djeca nakon navršenih 12 mjeseci života. Prvu dozu najbolje je primiti zimi (u siječnju ili veljači), drugu jedan do tri mjeseca nakon prve, a treću devet do 12 mjeseci nakon druge doze. Te tri doze pružaju nam zaštitu kroz tri godine, što je ujedno i razdoblje nakon kojeg se možemo docijepiti novom dozom cjepiva (tzv. "booster" doza)", savjetuje dr. med. Ivana Novak Nakir. 

viralna priča Mamino upozorenje: Ugriz krpelja privremeno može paralizirati dijete